Psihičke posljedice korone u Njemačkoj | Panorama | DW | 29.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

pandemija

Psihičke posljedice korone u Njemačkoj

Naše živote već više od godinu dana određuje pandemija. Izvanredno stanje, osim samog virusa, ima dalekosežne posljedice po naše zdravlje. Zdravstveno osiguranje „TK“ napravilo je procjenu na osnovu podataka osiguranika.

Iscrpljenost za vrijeme lockdowna

Iscrpljenost za vrijeme lockdowna

Zabrana kontakta, pravila tjelesne distance, mjere za održavanje higijene, lockdown, zatvorene škole i vrtići, skraćeno radno vrijeme – za najveći broj ljudi život se drastično priomijenio od ožujka 2020. godine. To ostavlja posljedice, prvenstveno na mentalno zdravlje.

„Potreba za psihoterapijom je prošle godine eklatantno porasla, za više od 40 posto nego obično", kaže Jens Baas, predsjedavajući Upravnog odbora zdravstvenog osiguranja „Techniker-Krankenkasse" (TK).

11 milijuna ljudi u Njemačkoj osigurano je u TK, od toga oko pet i po milijuna zaposlenih. Ovo zdravstveno osiguranje godišnje podnosi izvještaj u kojem obrađuje doznake o bolovanje i recepte za lijekove. Aktualno izdanje uključuje i reprezentativnu anketu koju je proveo Institut za ispitivanje javnog mnijenja Forsa o opterećenju zbog pandemije korona virusa i studiju Tehničkog sveučilišta Chemnitz o psihosocijalnom zdravlju.

Baterije su se ispraznile

Rezultat je pokazao da je ljude u Njemačkoj mnogo više mentalno iscrpio drugi lockdown, koji je uveden u studenom od onog u proljeće 2020. godine. 42 posto ispitanika se u ožujku 2021. osjećalo veoma ili veoma mnogo opterećenim zbog korone. U svibnju 2020. ta vrijednost je iznosila 35 posto.

Homeschooling

Veliko opterećenje za obitelji čija djeca nisu išla u školu i vrtiće

Bertolt Meyer, profesor radne, organizacijske i poslovne psihologije na TU Chemnitz, objašnjava iscrpljenost u ožujku 2021. nedostatkom mogućnosti oporavka. „Mi to tumačimo tako da se psihičke baterije nisu ponovo napunile od lipnja do studenog 2020." Nedostajala su druženja s prijateljima, sport i kultura ili putovanja da bi se resursi ponovo napunili. „Dugoročno, ova neravnoteža dovodi do iscrpljenosti i u težim slučajevima burnouta".

Samoća opterećuje

Nivo iscrpljenosti posebno je bio „zabrinjavajuć" na vrhuncu drugog i trećeg vala pandemije, naglašava Meyer. Glavni faktori opterećenja su nedostatak osobnih kontakata s rodbinom i prijateljima (89 posto). Usamljenost je posebno teška za ljude.

70 posto ispitanika ovog proljeća je izjavilo da poznaje barem jednu osobu koja je bila ili jeste pogođena korona virusom. U svibnju 2020. ih je bilo samo 23 posto. Srazmjerno je porastao i strah da bi netko od rodbine ili prijatelja mogao oboliti od Kovida 19. Briga za najmilije daleko premašuje strah da se sama osoba može zaraziti korona virusom.

Dvostruko opterećenje: rad od kuće i djeca

Za porodice s djecom poseban stres je izazvalo zatvaranje vrtića i škola (59 posto), a svaki drugi zaposleni je izjavio da na poslu trpi više stresa. 44 posto ispitanika strahuje od ekonomskih posljedica. Samo 11 posto zaposlenih bilo je zabrinuto zbog gubitka posla – 89 posto ispitanih nije dijelilo taj osjećaj.

Roditelji sa barem jednim djetetom u domaćinstvu, koji su morali raditi od kuće, bili su posebno pod stresom u vrijeme lockdowna, kada su bile zatvorene škole i vrtići. „Rad od kuće u uvjetima korone, dakle s djecom koja žele nešto raditi, ne može se usporediti sa radom od kuće u normalno vrijeme kada su djeca u vrtiću ili u školi", naglašava Baas.

Dodatni teret brige o djeci pored posla uglavnom se svalio na ženska pleća. „Iz podataka se može vidjeti da je došlo do retradicionalizacije spolnih uloga tijekom pandemije", analizira psiholog Bertolt Meyer.

Svađe i bijes

Studija pokazuje da su ljudi osjećali pojačan stres i zbog žešćih društvenih i medijskih sporenja zbog pandemije. Prije svega zbog svađa s onima koji negiraju postojanje korona virusa, querdenkerima ili o koristi lockdowna u privatnom okruženju, obitelji i partnerstvima.

Istok opterećeniji od zapada

TU Chemnitz se u svojoj studiji poziva na podatke 2.900 zaposlenih, koji su u vremenskom razdoblju od ožujka 2020. više puta online ispitivani o psihosocijalnom opterećenju zbog korone. Ispostavilo se da se 57 posto ljudi u istočnim saveznim pkrajinama osjećalo više opterećeno pandemijom nego prosiječna populacija.

Njegovatelji i medicinsko osoblje su pod posebnim stresom

Njegovatelji i medicinsko osoblje su pod posebnim stresom

Doduše, i incidencija, vrijednost kojom se računa broj novih infekcija u sedam dana na 100.000 stanovnika, je tu bila na najvišem nivou u zemlji.

2020. godina sa manje bolovanja

No, ukupno pogoršanje općeg zdravlja u pandemiji korona virusa se ne može pročitati iz podataka zdravstvenog izvještaja. Sa stopom bolesti 4,14 posto, 2020. godina je čak ispod vrijednosti prethodne 2019., kada je ta stopa iznosila 4,22 posto.

Niska godišnja stopa bolesti objašnjava se manjim brojem drugih zaraznih bolesti. „U godini korone 2020. prepisano je tako malo antibiotika, kao nikad u posljednjih 20 godina, od kako se obrađuju podaci za zdravstveni izvještaj", kaže Thomas Grobe iz aQua-Instituta za primjenjena istraživanja u zdravstvu. „Pravila tjelesne distance i održavanja higijene su očigledno doprinijeli tome da se smanji širenje mnogih drugih zaraznih bolesti."

Očekivano, ljudi koji rade na poslovima s velikim brojem socijalnih kontakata češće oboljevaju od Kovida 19. Na vrhu liste su 2020. bili oni koji su radili kao njegovatelji ili nastavnici. Oni su imali šest puta veći rizik zaraze u usporedbi s odvjetnicima, softverskim stručnjacima, ali i poljoprivrednicima.

Pogledajte video 02:57

Muke roditelja s online-nastavom djece

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android