Prvo pravna država, onda novac iz EU-a | Politika | DW | 19.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Prvo pravna država, onda novac iz EU-a

Prijedlozi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o reformi politike proširenja EU-a na istoku Europe izazivaju veliku zabrinutost, pišu njemački mediji. Prenose kako Bruxelles, ali i kako Berlin reagira na to.

Prvo je u listopadu francusko odbijanje otvaranja pregovora o pristupu Europskoj uniji za Sjevernu Makedoniju i Albaniju izazvalo negodovanje u Bruxellesu i Berlinu, a sada i sljedeći šok iz Pariza: Macronov "non-paper". Tim dokumentom francuski predsjednik, kako prenose njemački mediji, zahtijeva još strože uvjete za EU-članstvo, pa i sankcije u slučaju da reforme ne napreduju po dogovoru. Minhenski "Süddeutsche Zeitung" (SZ) prenosi kako je taj papir iz Pariza u Bruxellesu naišao na suzdržane reakcije. Jedan EU-diplomat, piše dalje SZ, ističe kako je pozitivno što Pariz dalje "jasno" podržava EU-perspektivu zemalja Zapadnog Balkana te da je i ideja o godišnjim sastancima na vrhu EU-a sa šefovima država i vlada tih zemalja dobra, ali je popis s točkama kritike puno duži. Tako su upravo istočnoeuropske zemlje, prenosi SZ dalje neimenovanog EU-diplomata, zabrinute da će fokusiranje na "diskusiju o metodama" na neodređeno vrijeme spriječiti početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Strahuje se da će se "zemlje kandidatkinje uvijek iznova tješiti".

Poruka Zapadnom Balkanu ili, pak, Berlinu?

Sama Francuska sebe vidi kao "hrabru braniteljicu jedne pozicije koju bi mnogi iskazali samo potiho. On je 'siguran' u to da bi se polovica EU-članica po tom pitanju skrivala iza Francuske, kazao je Macron nedavno u jednom intervjuu. Potrebno je više jedinstva u Europskoj uniji, kazao je francuski predsjednik: 'Neki žele da se ta kriška kruha stalno povećava, ali kad se radi o tomu da se na nju namaže više maslaca, onda se protive.' Tko je u toj priči zadužen za krišku, a tko za mazanje maslaca, to je Macron ostavio otvorenim, ali ta metafora najviše daje smisla ako ju se čita kao poruku Berlinu. Onima koji radije štede umjesto da ulažu, a istovremeno zemljama Zapadnog Balkana žele ponuditi pristupnu perspektivu. Iz Elizejske palače se poručuje kako se želi da se te izjave shvate kao poruke EU-partnerima - a manje kao poruke Sjevernoj Makedoniji i Albaniji."

Francuski predsjednik Emmanuel Macron (Getty Images/AFP/Y. Valat)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi promijeniti pravila za ulazak u EU

SZ, međutim, navodi i jedan drugi, unutarnjopolitički razlog koji je Pariz možda mogao navesti na najnovije korake po pitanju proširenja EU-a: "Među ljudima koji su u Francuskoj zatražili azil su 2018. i 2019. Albanci bili na trećem mjestu, nakon Gruzijaca i Afganistanaca. Od siječnja ove godine je 4.800 Albanaca predalo zahtjev za azil. Pritom Albanija važi kao sigurna zemlja podrijetla." S obzirom na generalno povećan broj zahtjeva za azil u Francuskoj, "Macron taj trend želi okončati. To obrazlaže i time da svojoj desnoradikalnoj konkurentici Marine Le Pen ne želi prepustiti teren kad se radi o migracijskopolitičkim pitanjima." Očekuje se da će 2022. doći ponovno do izbornog dvoboja između Macrona i Le Pen, pojašnjava SZ i dodaje kako se u Bruxellesu mnogi žale zbog tih izborno-taktičnih zakulisnih radnji.

Naučena lekcija na Balkanu

Berlinski list "taz" u članku pod naslovom "Prvo pravna država, onda EU-novac" piše kako Macronov "non-paper" u praksi postaje utrka s preponama te objašnjava detaljnije što taj prijedlog ustvari podrazumijeva. Tako Macron predlaže da se ukine dosadašnjih 35 poglavlja procesa pristupanja EU-u te da se umjesto toga uvede "sedam etapa" koje bi se vrtjele oko konkretnih političkih područja: "Na početku je pravna država, na kraju novac. Tek kad se jedna etapa uspješno okonča, slijedi sljedeća - to je prethodno bilo drukčije. Macron time želi postići da novi EU-kandidati urade svoju zadaću i tek onda napreduju kad ozbiljno shvate pravnu državu. To je očito lekcija iz prvog proširenja na Balkanu. Bugarska i Rumunjska sve do danas imaju velike probleme s korupcijom i organiziranim kriminalom."

Taz dalje navodi da su predviđene i sankcije ukoliko se jedna etapa ne zatvori uspješno. Te sankcije, piše taz, podrazumijevaju čak i zaleđivanje pristupnih pregovora ili čak vraćanje zemlje "na početak" pregovora. "Već u siječnju bi prema želji Pariza Europska komisija trebala započeti s reformom. Na velikoj balkanskoj konferenciji u svibnju 2020. u Zagrebu bi moglo uslijediti zeleno svjetlo za Albaniju i Sjevernu Makedoniju", piše taz. Međutim, nejasno je hoće li i drugi šefovi vlada i država Europske unije stati iza Macrona, naglašava taz. Jer, "tijekom njegove blokade u listopadu su ga podržali samo Danska i Nizozemska. Od tada je Emmanuel Macron skupa sa svojim velikim reformskim planovima prilično usamljen."

Kosovski Albanci su ustajanjem i engleskim zastavama pozdravili englesku himnu (picture alliance/empics/S. Paston)

Kosovski Albanci su ustajanjem i engleskim zastavama pozdravili englesku himnu

Kosovari pjevaju englesku himnu

Pored ove teme list "Die Welt" piše o interesantnom nogometnom susretu Engleske i Kosova u sklopu kvalifikacijskih utakmica za Europsko nogometno prvenstvo 2020. List navodi da će ta utakmica ući u povijesne knjige, između ostalog i kao primjer toga koliko velika može biti zahvala čitave jedne nacije za vojnu intervenciju: "Prije 20 godina, 1999., Velika Britanija je bila dio NATO-snaga koje su se protiv Srbije uključile u rat na Kosovu i na koncu jednoj regiji od dva milijuna stanovnika pomogla da stekne neovisnost. Kosovari to nisu zaboravili te su iskoristili priliku nogometne utakmice kako bi iskazali svoju zahvalnost. Već čitav tjedan su se u Prištini mogli vidjeti plakati dobrodošlice za Engleze. (...) Nakon ulaska igrača u stadion bilo je došlo vrijeme za himne-a kad je intonirana 'God Save The Queen', svi Kosovari su ustali, držali englesku zastavu uvis i pokušali pjevati himnu." Die Welt navodi da će taj prizor ostati u sjećanju kao kontrast ružnim i rasističkim ispadima koje je Engleska doživjela prije mjesec dana u Bugarskoj. "A i kao znak za pravednu utakmicu i respekt."

Priredila: Marina Martinović

Preporuka uredništva