Prvi put za kormilom

Bugarska će s početkom sljedeće godine preuzeti predsjedavanje Europskom unijom u vrlo delikatnom trenutku: pregovori o Brexitu će ući će u napetu fazu, rasprave o zajedničkoj izbjegličkoj politici neće prestati, priprema sedmogodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2020. godine – to su samo tri velika „gradilišta". Pritom su pripreme u Sofiji u zakašnjenju: zbog Brexita bugarska preuzima predsjedavanje šest mjeseci ranije, a na pola godine pripreme su odložili i izbori održani početkom godine.

Zabrinutost Europske komisije je razumljiva. Nije isključeno ni da Bojko Borisov i njegova vlada dobiju službenu opomenu. Jer u Bugarskoj je rasprava o predsjedavanju EU-a fokusirana na drugorazredne teme, poput logističkih priprema, dok zapadni promatrači dižu uzbunu.

Daniel Kaddik, u njemačkoj zakladi „Friedrich Naumann" zadužen za jugoistočnu Europu, piše: „Korupcija, loš menadžment, odljev mozgova, najsiromašnija zemlja Europe. Sve to se najčešće dovodi u vezu s Bugarskom. Velika šansa da se takav imidž promijeni sada leži u predsjedavanju EU-om. Šansa koja će, čini se, propasti. Po prvi put Bugarska bi trebala preuzeti predsjedništvo, ali pripreme za to naveliko kasne. Politika i administracija potvrđuju negativnu sliku koju građani o njima gaje."

Konsenzus, konkurencija i kohezija

Ministrica regionalnog razvoja Liljana Pavlova, koja je nadležna i za pripremu predsjedavanja, ima drugačije mišljenje: „Pripreme se odvijaju kako na najvišoj političkoj razini, tako i na razini 1.500 suradnika i stručnjaka. Svi oni su oni posebno školovani za ovu priliku, čak i ministri", kaže Pavlova u razgovoru za DW.

Pavlova navodi i tri središnje točke bugarskog predsjedavanja, koje su poznate kao „tri K": konsenzus, konkurencija i kohezija. Konsenzus bi trebalo tražiti prije svega u području sigurnosti i migracijske politike. Konkurenciju bi trebalo poticati na jedinstvenom digitalnom tržištu. I na kraju kohezija, odnosno povezanost unutar EU-a, u smislu savladavanja velikih privrednih razlika.

S tim u vezi, Bugarska za vrijeme svog predsjedavanja još jednu temu vidi kao vrlo važnu: budućnost zapadnog Balkana: „Želimo razvijati konkretnu viziju i jasan akcijski plan, bez lažnih obećanja, bez lažnih nada, ali s dobrom perspektivom." Integracija zapadnog Balkana u EU je u interesu Bugarske, dodaje ona. Zemlje Zapadnog Balkana su između Bugarske i zapadne Evrope i važne su za trgovinu, promet i sigurnost Bugarske.

Trebalo bi se predsjedavanje Europskom unijom više fokusirati na nacionalne ili na interese čitave Europe – na to pitanje, koje i u Bruxellesu mnogi postavljaju, ministrica nije dala jasan odgovor.

Drugi problem je vlada u kojoj sjede i ultranacionalisti, kaže Daniel Kaddik: „Dokazani ksenofobi, nacionalisti i protekcionisti bit će predsjednici različitih vijeća. Vicepremijer Valeri Simeonov tako uopće ne krije svoju mržnju prema manjinama, kada za Rome javno kaže da su divlji majmuni."

„Bogatstvo bugarskog jezika"

To što su neki bugarski ministri – koji će u prvoj polovini sljedeće godine doći na čelo pojedinih vijeća i odbora – daleko udaljeni od europskih vrijednosti, bi zaista moglo izazvati napetosti, posebno kada se radi o osjetljivim temama poput migracije. „Što se tiče pokušaja diskreditacije koalicijskog partnera ili ministara, moram reći da su oni jako dobro pripremljeni i rade profesionalno i proeuropski", odgovara Pavlova.

Pristup Bugarske Schengenu i eurozoni su dvije druge teme koje Sofija za vrijeme svog predsjedavanja želi uvrstiti na dnevni red. Poznavatelji prilika ocjenjuju da je pristup Schengenu siguran, ali ne i eurozoni. Bugarska doduše može da pokazati dobre privredne rezultate, ali u monetarnoj uniji nema preveliku podršku.