1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Proširenje EU-a: hoće li sada sve ići brže?

9. ožujka 2022

Ukrajina, Gruzija i Moldavija žele što prije ući u EU. Hoće li rat Rusije u Ukrajini učiniti vjerojatnijim njihovo brzo pristupanje? O tome se sada raspravlja na summitu EU-a.

https://p.dw.com/p/48BzR
Zastave članica EU-a
Zastave članica EU-a u StrasbourguFoto: Daniel Kalker/picture alliance

Složene procedure pristupanja Europskoj uniji obično traju godinama ili čak desetljećima. Za Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju koje su nedavno službeno zatražile prijem, proces bi se mogao ubrzati - barem kada se radi o prvim koracima.

Poslije ruskog napada na Ukrajinu predsjednik Volodimir Zelenski tražio je hitnu proceduru za brz prijem Ukrajine u EU. Takav ubrzani postupak nije predviđen ugovorima EU-a. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglašava da Ukrajina, Gruzija i Moldavija moraju ispuniti određene uvjete glede političke stabilnosti, vladavine prava i gospodarskog učinka.

Sa stajališta Europske komisije momentalnog pristupanja ne može biti. „U EU se ne može bez ispunjavanja kriterija. Svi smo potpisali ugovore i postoje preduvjeti koji se moraju ispuniti“, rekla je von der Leyen u intervjuu za radio Deutschlandfunk.

Odmah kandidat?

Međutim, ubrzo nakon ruskog napada na Ukrajinu, poljski predsjednik Andrzej Duda se izjasnio za ubrzanu proceduru.

Poljski predsjednik Andrzej Duda
Poljski predsjednik Andrzej DudaFoto: Leszek Szymanski/PAP/dpa/picture alliance

„Poljska podržava brzi put k članstvu Ukrajine u EU-u. Status kandidata treba se odmah dodijeliti i pregovori o pristupanju trebaju početi odmah nakon toga. Ukrajina također treba imati pristup fondu EU-a za oporavak“, zahtijevao je Duda. Neke istočnoeuropske zemlje članice podržavaju ubrzanu proceduru.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ne ostavlja sumnju da Ukrajina pripada EU-u, samo kako i kada – ostaje otvoreno. „Nema sumnje da je hrabri narod Ukrajine dio naše europske obitelji. Oni brane naše vrijednosti“, rekla je von der Leyen.

27 država članica EU-a sada se složilo da prihvate prijave za članstvo Ukrajine, Gruzije i Moldavije i proslijede ih Komisiji EU-a na razmatranje.

Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel, koji će predsjedati summitom šefova država i vlada EU-a u Parizu u četvrtak i petak, obećao je da će se samit baviti zahtjevima te tri države.

Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu na video-konferenciji s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim
Europski parlament je izrazio solidarnost s Ukrajinom, ali članstvo u EU-u je malo teže postićiFoto: Virginia Mayo/AP Photo/picture alliance

Može potrajati godinama

Obično je potrebno do 18 mjeseci da Europska komisija ispita zahtjev za članstvo. Nakon toga podnositelju zahtjeva se (eventualno) dodjeljuje takozvani status kandidata. To znači da EU ozbiljno računa s primanjem te zemlje. A dok pregovori o pristupanju zaista počnu, mogu proći godine. To ovisi o reformskim koracima u zemlji kandidatu i o političkoj volji država EU-a.

Četiri zemlje zapadnog Balkana i Turska su trenutno zemlje kandidati. Pristupni pregovori s Turskom zamrznuti su od 2016. zbog autokratske vlade predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

S Crnom Gorom i Srbijom su pristupni pregovori u tijeku. Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju na početak pristupnih pregovora.

Bosna i Hercegovina i Kosovo još nisu kandidati. Bosna i Hercegovina je 2016. predala zahtjev za članstvo, a Kosovo je u prosincu 2021. najavilo da će uskoro podnijeti svoju aplikaciju, iako ga pet članica EU-a ne priznaju kao državu.

EU je povezan s Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom „sporazumima o pridruživanju“ koji imaju za cilj da približe države standardima EU-a. Ne postoji jamstvo da će iz toga proizaći status kandidata i pristupni pregovori.

Te tri države su poput Armenije, Azerbajdžana i Bjelorusije (trenutno suspendirana) povezane s EU-om kroz „susjedsku politiku“. Predsjednica Komisije von der Leyen naglašava da odnosi s njima ne počinju od nule. „Ovo je proces koji je već počeo i koji se sada gura punom brzinom.“

Zemlje zapadnog Balkana okružene su članicama Europske unije
Zemlje zapadnog Balkana okružene su članicama Europske unije. Makedonija je u međuvremenu postala Sjeverna Makedonija.

Odlučuju države članice EU-a

U rezoluciji prošlog tjedna Europski parlament je glasovao za to da se radi na davanju statusa kandidata Ukrajini. Proces bi se trebao orijentirati prema sporazumima EU-a. Istovremeno, treba dalje promovirati integraciju Ukrajine u jedinstveno europsko tržište. U rezoluciji parlamenta se ne spominje ubrzana procedura.

Procedure pristupanja također u velikoj mjeri ovise o političkoj volji 27 država članica.

Bugarska trenutno blokira pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom zbog spora oko jezika i povijesti zemlje.

Nizozemska i Francuska imaju rezerve prema pregovorima s Albanijom jer su organizirani kriminal i korupcija tamo previše rasprostranjeni.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu je prilikom potpisivanja aplikacije za članstvo rekla: „Trebalo bi da živimo u miru i slobodi i da budemo dio slobodnog svijeta. Za neke odluke je potrebno vrijeme, neke druge se moraju donijeti brzo i odlučno. Moraju se iscrpiti mogućnosti koje se nude u svijetu koji se mijenja.“

Ako zbog napada ili prijetnji Moskve, Ukrajina, Gruzija ili Moldavija sada preskoče određene korake u procesu pridruživanja - kandidati sa zapadnog Balkana, koji godinama čekaju napredak u procesu pristupanja, mogli bi se osjećati nepravedno tretiranim.