Provjera činjenica: Njemačka ipak isporučuje oružje u krizna područja | Politika | DW | 08.02.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Isporuke oružja

Provjera činjenica: Njemačka ipak isporučuje oružje u krizna područja

Njemačka savezna vlada odbija zahtjeve Ukrajine za isporukom oružja. Obrazloženje je da Njemačka načelno ne isporučuje oružje u krizna područja. DW je provjerio činjenice i došao do spoznaje da je to načelo kršeno.

Uz granicu s Ukrajinom Rusija je nagomilala oko 100.000 vojnika, tvrde zapadne tajne službe. Ukrajina i zapadne zemlje to smatraju prijetnjom. Već su brojne zemlje Ukrajini isporučile oružje. Njemačka je dosad isporučila samo 5.000 kaciga.

Ukrajinska vlada je u petak i službeno od Njemačke zatražila isporuke oružja, ali njemačka Savezna vlada odbija isporuku defenzivnog oružja. I savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) i savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) ukazuju na načelo da Njemačka ne isporučuje oružje u krizna područja. U Koalicijskom ugovoru SPD-a, Zelenih i FDP-a o tomu doslovce stoji: „Samo u obrazloženom pojedinačnom slučaju, koji će biti javno i razumljivo dokumentiran, može postojati iznimka.“

Takvih iznimaka ima, tvrde ljutiti korisnici na društvenim mrežama. „Pitajte Nijemce o isporukama oružja Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima“, piše jedan čitatelj DW-a iz Ukrajine na Facebooku. Drugi korisnik kaže: „Njemačko oružje se koristi u ratovima i oružanim sukobima po cijelom svijetu – uostalom koristi ga i IS…“. Je li to točno?

Tvrdnja: „Njemačka savezna vlada već puno godina slijedi načelo da mi ne izvozimo oružje u krizna područja i da ni Ukrajini nećemo isporučiti smrtonosno oružje", naglasio je savezni kancelar Olaf Scholz u nedjelju navečer na ARD-u potvrđujući takve ranije tvrdnje.

DW-ova provjera činjenica: To nije točno.

„U prošlosti smo isporučivali, ali uvijek ovisno o situaciji“, kaže Christian Mölling, sigurnosni stručnjak Njemačkog društva za vanjsku politiku u razgovoru za DW. „To znači, u Njemačkoj postoji načelo provjere svakog pojedinog slučaja. Promotrimo svaki pojedinačni slučaj.“

I Pieter Wezeman iz Štokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) potvrđuje u izjavi za DW da je Njemačka u novije vrijeme slala oružje u krizna područja. „Potpuno jasno je da nije točno da Njemačka ne isporučuje oružje zemljama ili akterima u stanju konflikta. Ima mnoštvo primjera kod kojih je njemačko oružje izvezeno uz suglasnost njemačke vlade, uz njezinu posebnu potporu ili ga je čak izravno izvezla ona sama.“

Pobunjenik u Jemenu s protuzrakoplovnim topom

Pobunjenik u Jemenu s protuzrakoplovnim topom

Njemačko oružje u Jemenskom ratu

Jedan primjer je Egipat koji je prema SIPRI-jevom indeksu Trend Indicator Value (TIV) peti najveći uvoznik njemačkog oružja od 2010. godine. Samo u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 14. prosinca 2021. za Egipat su izdana dopuštenja izvoza oružja u vrijednosti od 4,34 milijarde eura, navodi Savezno ministarstvo gospodarstva i zaštite klime. Većinu toga je odobrila prošla vlada, još u zadnjim danima vladavine savezne kancelarke Angele Merkel – iako Egipat vojno sudjeluje u konfliktima u Jemenu i Libiji i kritizira ga se zbog masovnog kršenja ljudskih prava.

Znači li to da Egipat koristi njemačko oružje u ratovima u Jemenu i Libiji? Pieter Wezeman to ne isključuje. „Isporuke iz Njemačke u Egipat mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvu pripadaju sustavi za protuzračnu obranu. Oni gotovo nikakve veze nemaju s ratom u Jemenu, koliko ja mogu uočiti.“ Problematična bi mogla biti druga skupina: ratni brodovi. „Fregate bi sigurno mogle igrati određenu ulogu u ratu u Jemenu, gdje je važan dio bila morska blokada“, kaže stručnjak SIPRI-ja. Osim toga tako velike isporuke oružja pomažu u legitimiranju i jačanju vojne vlade u Egiptu, naglašava Wezeman.

Još čitav niz zemalja koje su od 2015. vojno umiješane u rat u Jemenu dobio je isporuke oružja iz Njemačke. Među njima su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar. Prema Izvještaju o izvozu oružja za 2020. Savezna vlada je odobrila izvoz Kataru streljiva za topove i puške kao i dijelove streljiva za haubice, koji se nalaze na popisu ratnog oružja, što je aneks Zakonu o kontroli ratnog oružja. Osim toga je Savezna vlada krajem 2020. odobrila isporuku Kataru 15 protuzrakoplovnih oklopnih vozila tipa Gepard.

Da njemačko oružje igra veliku ulogu u ratu u Jemenu potvrdilo je 2019. istraživanje investigativnog projekta #GermanArms. Savezna vlada je takorekuć morala priznati da je izdavanje dopuštenja za neke isporuke oružja bila greška, kaže Pieter Wezeman. „Ili je u najmanju ruku postalo sve jasnije da bi rizici povezani s time mogli postati preveliki, tako da su isporuke obustavljene. To je bio slučaj sa Saudijskom Arabijom s kojom je bila dogovorena isporuka velikog broja patrolnih čamaca." Nakon ubojstva novinara Džamala Kašogija u generalnom konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu obustavljena su i kasnije opozvana sva dopuštenja izvoza oružja Saudijskoj Arabiji. Od tada je na snazi njemačka zabrana izvoza oružja Saudijskoj Arabiji koja je već više puta produžavana.

Vrijednost njemačkog oružja izvezenog u Saudijsku Arabiju od 2002. do 2019.

Vrijednost njemačkog oružja izvezenog u Saudijsku Arabiju od 2002. do 2019.

Teško partnerstvo s Turskom

Još jedan krajnje sporan kupac njemačkog oružja je članica NATO-a Turska. Ta se zemlja proteklih desetljeća „bitno promijenila“, kaže obrambeni stručnjak Christian Mölling. „Naknadno se može utvrditi da je isporuka oružja bila pogrešna. Vlada ima pravo pogriješiti u procjeni, jer procjena ostaje procjena.“

Njemačka je godinama Turskoj isporučivala oružje vrijedno stotine milijuna eura – iako se Tursku kritizira zbog kršenja ljudskih prava i iako ju Ujedinjeni narodi ubrajaju među zemlje koje su se isporukama oružja umiješale u rat u Libiji. Osim toga turska vlada već desetljećima vojno djeluje protiv kurdskog PKK, u Turskoj i u susjednim zemljama.

Osobito kritična je bila situacija nakon vojne ofenzive Turske protiv kurdske milicije YPG na sjeveru Sirije 2018. godine.

Nailaze li njemačke protuoklopne rakete na njemačke tenkove? – pitali su tada neki mediji. Razlog je bila njemačka potpora u borbi kurdskih Pešmerga protiv IS-ovih terorista na sjeveru Iraka u ljeto 2014. godine. Isporučene su ne samo kacige, pancirke i uređaji za vezu, nego i raznoliko oružje uključujući strojnice, pištolje, protuoklopno oružje i ručne bombe – po navodima Savezne vlade u vrijednosti od preko 90 milijuna eura.

Pripadnik kurdske milicije YPG

Pripadnik kurdske milicije YPG

Kurdska regionalna vlada se tada, istina, obvezala da će to oružje koristiti isključivo protiv takozvane Islamske države, ali to nije kontrolirano. Na upit zastupnice Agnieszke Brugger 2016. Savezna vlada nije mogla isključiti da je nešto od toga oružja iz Njemačke završilo na crnom tržištu. Ali, ni kontrole nakon isporuke ne mogu isključiti rizik da to oružje bude upotrijebljeno u konfliktima, kažu stručnjaci s kojima je razgovarao DW.

Prepoznati buduća krizna žarišta?

I Mölling i Wezeman kritiziraju da Savezna vlada s jedne strane slijedi restriktivnu politiku izvoza oružja, a s druge strane nema jasan sigurnosno-politički kompas za izdavanje dopuštenja izvoza. „Potrebna je sustavna analiza promjena sigurnosno-političkog stanja, koju će se stalno aktualizirati. U koje zemlje se može izvoziti? Koliko su one sigurne? I u koje zemlje ne mogu isporučiti oružje“, kaže Christian Mölling.

Mišljenja se često razilaze oko toga je li neka zemlja krizno područje ili ne. Primjerice Južna Koreja. Po indeksu SIPRI-ja Trend Indicator Value ta je zemlja daleko najveći uvoznik njemačkog oružja. Ali, Južna Koreja je formalno „u ratnom stanju sa Sjevernom Korejom“, kaže Pieter Wezeman. Njemačka tamo izvozi naravno "s mišlju da pomogne Južnoj Koreji da se zaštiti od moguće agresije iz Sjeverne Koreje“. Ali, zašto onda savezna vlada ne isporučuje oružje Ukrajini, pita ovaj stručnjak.

Da dosad nema zakonskog okvira za izvoz oružja - to nova savezna vlada želi promijeniti. Vanjskopolitički glasnogovornik Zelenih u Bundestagu Jürgen Trittin izjavio je na ARD-u da je savezno ministarstvo gospodarstva, koje vodi njegova stranka, poslalo odgovarajući prijedlog zakona u prvo čitanje. Time bi "neobvezujuća načela za izvoz oružja trebala postati obezujuća", kaže Trittin.

Zaključak: Njemačka se nije uvijek držala načela da ne isporučuje oružje u krizna područja. Savezna vlada je u više navrata odobrila isporuku oružja zemljama koje su umiješane u ratne sukobe ili su same krizna područja.

Preporuka uredništva