„Proces stoljeća produbio politički jaz | Politika | DW | 10.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

„Proces stoljeća produbio politički jaz

Čelnici crnogorske oporbe su za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori osuđeni na oštrije kazne nego što se očekivalo, kažu sugovornici DW-a. Kako će se presude odraziti na ionako zategnutu političku situaciju u zemlji?

„Proces stoljeća" u Crnoj Gori dobio je svoj epilog. Ili bolje rečeno – novi zaplet. Četrnaest optuženih, među kojima i čelnici vodećeg oporbenog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni su ukupno na gotovo 70 godina zatvora. Oni su, kako je ocijenio sud, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u listopadu 2016. planirali nasilnu smjenu vlasti i uhićenje ili ubojstvo predsjednika Mile Đukanovića.

Mandić i Knežević dobili su po pet godina zatvora a najveće kazne od 15 odnosno 12 godina dosuđene su Rusima Eduardu Šišmakovu i Vladimiru Popovu za koje Tužiteljstvo tvrdi da su ruski špijuni koji su organizirali pokušaj državnog udara, kako bi spriječili Crnu Goru da uđe u NATO. Osuđeno je i devet srpskih državljana na čelu s bivšim generalom srpske Žandarmerije Bratislavom Dikićem koji je dobio osam godina zatvora. Presuda je nepravomoćna a žalbe su već najavljene.

Uoči izricanja presude, napetost u Crnoj Gori je porasla zbog mogućnosti da Mandić i Knežević automatski budu uhićeni i stavljeni u pritvor. Oni su poslednjih dana prijetili da „neće mirno pristati na to da nevini odu u zatvor" te da će pružiti otpor. Sud ipak nije odredio tu mjeru, nego ova dvojica ostaju na slobodi čekajući pravomoćnu presudu.

Presuda očekivana, ali ne i tolike kazne

Montenegro l Hauptstadt Podgorica (DW/R. Krackovic)

Nemirni dani u Podgorici

„Nakon više od dvije godine medijskog praćenja suđenja i izjava crnogorskih dužnosnika o državnom udaru, teško je bilo očekivati oslobađajuće presude", kaže novinar dnevnog lista Vijesti Samir Kajošević. Ipak, kako kaže, malo tko je očekivao tako visoke kazne, posebno jer se stječe dojam da nije bilo konkretnih dokaza o direktnoj umješanosti oporbenih čelnika. „Zbog toga treba očekivati da kazne budu umanjene nakon žalbe žalbenom sudu", smatra Kajošević.

Za pravnika i političkog analitičara Sergeja Sekulovića cijeli slučaj je kontradiktoran i pun nedoumica. „Slučaj se kretao između klasičnog azneno-pravnog predmeta i mnogo informacija, dokaza ili poludokaza, koji se više mogu smjestiti u domenu obavještajnog rada. Kazne se uglavnom kreću u klasičnom rasponu, ali moram izraziti čuđenje za dosta strogu kaznu za Mandića i Kneževića", kaže Sekulović za DW.

I nakon presude, Mandić i Knežević ponovili su da su nevini i da iza kazne stoji vrh režima na čelu s Đukanovićem, kojem su poručili da im više nije politički protivnik nego „krvnik". Opet su rekli da su „spremni položiti glave" prije nego što će pristati na uhićenje. Sve to komplicira ionako zategnutu političku situaciju u Crnoj Gori.

„Ovakva prvostupanjska presuda sigurno dodatno produbljuje već veliko nepovjerenje unutar političke scene i samog crnogorskog društva i mogući mostovi suradnje između vlasti i oporbe, prvenstveno oko uvjeta za sljedeće izbore, sada djaluju mnogo uadaljenije", uveren je Sekulović.

S druge strane, iako do sada nije komentirala nepravomoćne presude, Vlada Crne Gore preko Twittera poručila je da je presuda dokaz da je vladavina prava „temelj crnogorske neovisnosti i državnosti" koju nitko neće moći uzdrmati.

Kajošević misli da ni vlast neće mijenjati strategiju. „Nastavit će koristiti Demokratski front za priču o ugroženosti države i predstavljati oporbenjake kao strane plaćenike. Sada imaju i sudsku presudu koja im to za javnost potvrđuje."

„U situaciji kada je sudskom presudom najveći oporbeni savez povezan s terorizmom, vlast ima idealnu priliku da se pred međunarodnim partnerima predstavlja kao čimbenik stabilnosti i time u drugi plan gura izbjegavanje reformi koje se od njih traže", kaže novinar Vijesti.

Osuđeni kritikuju Vučića

Montenegros Präsident Milo Dukanovic (Getty Images/AFP/F. Florin)

Indicije o pokušaju atentata - Milo Đukanović

Presudu su odmah pozdravile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija poručujući da je to bio povijesni dan za vladavinu prava u Crnoj Gori ali i da je presuda još jedan dokaz bezobzirnih pokušaja Rusije da se miješa u stvari drugih država i podrije crnogorsku demokraciju i njezin put u NATO. „Podrška Zapada crnogorskim vlastima u ovom slučaju nije iznenađenje jer je kontinuirana", objašnjava Sekulović.

Ipak, on ukazuje na još jednu činjenicu. „Ovakva presuda, koliko god to paradoksalno zvučalo, Demokratskom frontu daje određenu političku snagu jer ih gradi kao jasan antipod vlasti i šalje se jasna poruka njihovom biračkom tijelu koje je anti-NATO i antizapadno orijentirano – da su oni ti koji su jedini predstavnici te čiste politike", objašnjava naš sugovornik.

Kajošević vjeruje da će DF svakako radikalizirati situaciju ako dođe do uhićenja njihovih čelnika. ,,I prilikom ranijih uhićenja njihovih zastupnika su se već zatvarali u Skupštinu, organizirali proteste pa čak i nasrtali na kolege iz vlasti. Treba očekivati da nastave sa istom strategijom i nakon presude. Sada je ulog još veći jer Mandiću I Kneževiću prijete višegodišnje zatvorske kazne."

Osuđeni čelnici DF-a nakon izricanja presude prvi put su otvoreno kritizirali ponašanje srpskih vlasti u ovom slučaju. Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 16. listopada 2016. govorio je da ne vjeruje u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori da bi nekoliko dana kasnije rekao da srpske službe imaju dokaze da je planirana likvidacija Đukanovića. Srbija je dostavila i dio dokaza koje je crnogorsko tužiteljstvo koristilo u slučaju.

Nakon presude, Mandić i Knežević pozvali su Vučića da prekine komunikaciju s Đukanovićem jer „progoni srpski narod u Crnoj Gori".

Sekulović pak ne očekuje promjene. „Zaboravlja se činjenica da je Crna Gora neovisna država i da su stabilnost u regiji i dobra međudržavna suradnja prepoznate kao prioritet. Bilo kakvo iskakanje u tom smislu značilo bi veliki minus za europske integracije Srbije."

 

Preporuka uredništva