Proširenje u genima Europe

Iako se u Bruxellesu naglašava da je proširenje stvorilo ekonomski, politički i kulturološki jaču, bogatiju i sigurniju Europu, očekivanja su da će narednih pet godina proći u približavanju, ali ne i ulasku novih članica.

Na desetogodišnjicu „velikog proširenja“, kada je 1. svibnja 2004. godine Europska unija sa 15 „porasla“ na 25 zemalja-članica, Bruxelles naglašava važnost te „ključne i najuspješnije europske politike“ koja je od Europe napravila Uniju od više od 500 milijuna ljudi i osigurala joj ključnu ulogu na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni:
„Proširenje je zapisano u genima Europe“, poručio je povjerenik za proširenje EU Stefan Fuele:

„Ono je najefikasniji način za jačanje sigurnosti. Zajedno, u ujedinjenoj Europi, bolje se suočavamo sa izazovima globalizacije, financijske krize i klimatskih promjena. Proširenje nas je učinilo uspješnima, donijevši dobit, kako za nove, tako i za već postojeće članice. On je potaklo gospodarski rast, poboljšalo standard života u novim članicama i osiguralo izvozne i investicijske perspektive za sve“, poručio je Fuele povodom desetogodišnjice proširenja EU na srednjeeuropske i Baltičke zemlje.
Iz sjedišta EU dodaju da je upravo proširenje donijelo europskom kontinentu stabilnost i ujedinilo ga nakon „umjetnih podjela uzrokovanih Hladim ratom“.

„Ono je proširilo zonu stabilnosti, sigurnosti, slobode i prosperiteta na našem kontinetu“, ocijenio je predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso, dodajući da upravo godišnjica „velikog proširenja“ podsjeća svih na važnost jedinstva i suradnje u vremenu kada „ populisti, demagozi i ksenofobi pokušavaju poljuljajuti povjerenje u europski projekt“.

Što nakon „velikog proširenja“?

Dok Europska unija s jedne strane obilježava godišnjicu najvećeg proširenja u svojoj povijesti, nabrajajući sve dobrobiti koje je ta politika donijela Starom kontinentu, s druge strane, predviđa se stanka do idućeg proširenja, ovaj put na Zapadni Balkan. Iz EU se mogu čuti glasovi da je Unija, zaokupljena unutrašnjim preustrojem, trenutno nespremna prihvatiti nove članice, ali i da će aspirantima na članstvo biti potrebno dosta vremena da ostvare striktne europske uvjete i dostignu europske standarde. Drugi će pak reći da europski projekt nije gotov, a Europa nije ujedinjena, bez Zapadnog Balkana:

„Postoji još sedam ili osam zemalja koje kucaju na vrata Europske unije u trenutku kada su neki u EU počeli sumnjati. Ako to kucanje prestane, tada će možda već biti kasno za uzbunu da nešto nije u redu kada je EU u pitanju“, poručio je povjerenik Fuele i naveo tri prioriteta u nastavku procesa proširenja:

„Prvi je jačanje vjerodostojnosti proširenja i predstavljanje dobrobiti od proširenja građanima EU. Drugo, da proširenje i unutrašnje integracije EU ostanu u interakciji na dobrobit EU. Treće je da kroz proširenje postajemo veći i jači, spremniji da se suočimo sa globalnim izazovima.“

Napredovanje ka EU, ali ne i novo proširenje

Europska unija u narednom periodu očekuje promjene, kako na čelu europskih institucija, tako i u sazivima Parlamenta i Komisije. U predizbornim najavama već se može čuti da u idućem petogodišnjem mandatu, novi povjerenik za proširenje neće biti u prilici poželjeti dobrodošlicu ni jednoj novoj članici Unije. Prema riječima sadašnjeg povjerenika Stefana Fuelea, mjerilo uspjeha ne bi trebalo biti „koliko će zemalja ući“ već „koliko je politika proširenja kredibilna i koliko je zemalja uključeno u pristupne procese“. U ovom trenutku, u Bruxellesu kažu da su zadovoljni napretkom koji na putu eurointegracija ostvaruje Srbija:

„Mislim da činjenica što je visoka predstavnica posjetila Srbiju tako brzo nakon formiranja nove Vlade i što ja 5. svibnja idem u Beograd, a zatim i u Prištinu, pokazuje da imamo visoka očekivanja. Nadamo se da će postignuti dogovor između Beograda i Prištine biti pretočen u njihov napredak ka EU“, izjavio je Fuele.

U sjedištu Europske unije dodaju da su vladavina prva, poštovanje osnovnih prava, jačanje demokratskih institucija, dobrosusjedska suradnja i ekonomske reforme sve temelji na kojima će zemlje Zapadnog Balkana nastaviti raditi u predstojećem periodu: „Tako postoji novi ekonomski program i brojne inicijative kojima pokušavamo riješiti socijalno ekonomske probleme koje brinu građane Bosne i Hercegovine. Ali ništa se nije promijenilo u našoj ocjeni da BiH nastavlja kršiti ljudska prva neprimjenjivanjem presude Sejdić-Finci. Nadam se da novi pristup, koji se fokusira na kratkoročne izazove, neće skrenuti pažnju tamošnjih političara sa rješavanja važnih pitanja koja stoje na putu dobrobiti i približavanja BiH EU“, poručio je povjerenik za proširenje.

Europska komisija bi u studenom, sa novoizabranim predsjednikom i povjerenicima, među kojima se očekuje i novi povjerenik zadužen za proširenje, trebala početi svoj novi petogodišnji mandat.