Pripreme za parlamentarne izbore na Kosovu

Za parlamentarne izbore na Kosovu, koji se održavaju 23.listopada ove godine, prijavilo se 32 političke stranke i udruženja građana. Do sada je najviše sporova bilo oko toga hoće li Srbi sa Kosova bojkotirati druge po redu posljeratne parlamentarne izbore. Službeni Beograd je sugerirao da se izbori bojkotiraju, jer kako se tvrdi, nije prihvaćen njihov plan za Kosovo. Ostale etničke zajednice odlucile sudjelovati na ovim izborima.

Građanska inicijativa Srbije, udruženje Srba raseljenih sa Kosova, jedini je srpski politički subjekt koji do sada nije poslušao poziv Beograda za bojkot kosovskih izbora. Ukoliko ne bude nekih promjena, ovo malo poznato udruženje sa sjedištem u Jagodini, imat će priliku da osvoji veliki broj od ukupno 20 zastupničkih mjesta, koliko predviđa zakon o takozvanoj pozitivnoj diskriminaciji nacionalnih manjina na Kosovu. Svi rokovi za prijavljivanje lista su prošli, a održan je i ždrijeb o redosljedu partija na izbornim listama. Ipak, predstavnici međunarodne zajednice ali i kosovskih Albanaca se nadaju da će velike partije Srba promijeniti mišljenje i da će istaknuti kandidate za izbore koji će se održati 23. listopada. Međunarodni predstavnik na Kosovu, Soren Jesen Petersen ima pravo da odobri naknadno prijavljivanje, ali šef misije OESS-a na Kosovu, Pascal Fiescy upozorava da vrijeeme polako prolazi:

”Mi i dalje imamo manevarskog prostora, ali ne mnogo, jer vrijeme prolazi tako da će sve manje ljudi imati prilike da se prijave za izbore. Naša je namjera da ti izbori budu sveobuhvatni", kaže Fiescy

Predstavnici privremenih institucija Kosova su u posljednje vrijeme nekoliko puta pozvali Srbe da sudjeluju na izborima. Predsjednik Kosova, Ibrahim Rugova kaže: ”Oprostite, ali hoću govoriti otvoreno: u interesu samih Srba je da sudjeluju na izborima, jer kao što znate, od ukupno 120 zastupničkih mjesta, 20 je rezervirano za predstavnike drugih etničkih zajednica. Ako budu izašli na izbore, osvojit će i više mesta, jer Srbi u sadašnjem sastavu imaju 22 zastupnika. Mi ćemo učiniti sve da oni sudjeluju i na ovim izborima", kaže predsjednik Kosova.

Iako se u mnogo čemu ne slaže sa Rugovom, i bivši premijer kosovske vlade u egzilu, Bujar Bukosi misli da je izlazak Srba na izbore u njihovom interesu. Osim toga, on tvrdi da je bojkot loš za sve: "Mislim da je to loše, u prvom redu za same Srbe sa Kosova. Loše je također i za albansku stranu, koja će sada biti prisiljena da napravi vrlo apsurdne popuste, i koja će sada Srbima nuditi razne privilegije. No, nije perspektiva u tome da se Srbi tretiraju kao indijske krave, kao nešto sveto, nego oni trebaju biti ravnopravni građani Kosova. Građani koji će ziviti zajedno s nama", kaže on.

Jedan od glavnih zahtjeva službenog Beograda je decentralizacija vlasti. Mnogi albanski analitičari misle da bi privhvaćanje plana Beograda o decentralizaciji po etničkoj liniji, bio prvi korak prema mogućoj podjeli Kosova. Predsjednik Rugova i ostali predstavnici privremenih institucija kažu da neće dozvoliti bilo kakvo uvjetovanje iz Beograda: "Uvjetovanje neće pomoći. Mi smo se i sami opredijelili za decentralizaciju vlasti na Kosovu, ali je to proces koji će trajati. Ipak svi trebaju znati da decentralizacije vlasti po etničkim linijama neće biti", kaže Rugova.

Premijer Bajram Redžepi je u posljednjih desetak dana Srbima uputio dva javna poziva za sudjelovanje na izborima. Međutim, i on tvrdi da postoji crvena linija koja se neće preći. S druge strane, predstavnici Srba su sve ove pozive ocijenili kao neiskrene i politićki motivirane. Oni kažu da i dalje nema uvjeta za sudjelovanje na izborima i da bez bez suglasnosti Beograda nećee istaknuti svoje kandidate za izbore. Jedan od njihovih predstavnika Oliver Ivanović kaže da Srbi moraju biti jedinstveni: ”Inace, na ovim izborima najviše šansi za pobjedu opet imaju Rugovin demokratski Savez i stranke Hashima Thacija i Ramusa Haradinaja. Po prvi put svoju šansu traže i partija Bujara Bukošija kao i građanska inicijativa "Vreme", Vetona Suroija.