Prijeti li poplava lošeg vina | Gospodarstvo | DW | 22.12.2005
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Prijeti li poplava lošeg vina

Europska je unija priznala sporne metode proizvodnje vina u Americi. Ministri agrara EU-a prihvatili su sporazum koji je izradila Komisija EU-a, iako su Njemačka i još tri zemlje bile protiv.

Je li vino prirodno teško je utvrditi.

Je li vino prirodno teško je utvrditi.

U vinu je istina – ali što se još u njemu nalazi ponekad je bolje ne znati. U kalifornijsko vino smije se primjerice dodati do 7 posto vode ili 35 posto šećernog pripravka. Okus bačve, koji se naziva barrique, a koji se postiže pretakanjem vina u skupe hrastove bačve, u Americi se postiže dodavanjem piljevine u vino. Američkim vinarima nije strano ni kemijsko rastavljanje vina u sastavne dijelove i naknadno sastavljanje s postizanjem željenog okusa.

U Europi su propisi o proizvodnji, autentičnosti i kvaliteti vina puno stroži zbog nacionalnih zakona, ali i odredaba EU-a. No, sad se želi bolje poslovati s SAD-om ili zadržati dosadašnje poslove pa je s Washingtonom sklopljen sporazum o međusobnom priznavanju. Ni jedna strana drugoj ne propisuje drugoj kako treba proizvoditi vino ili što navoditi na etiketi. Njemački vinari su zabrinuti. A i ministar poljoprivrede Horst Seehofer odlučan je pružiti otpor:

«Ako Amerikanci mogu dodati vodu u vino, onda je samo pitanje vremena kad će to vrijediti i za druge zemlje, a onda će čitava njemačka kultura i kvaliteta vina biti poremećena.»

Sporazum o trgovini vinom rezultat je višegodišnjih pregovora Bruxellesa i Washingtona, a trebao bi na snagu stupiti 1. siječnja 2006. Dosad je transatlanrska trgovina vinom bila regulirana privremenim dogovorima, koji su na određeno vrijeme produžavani, ali su u biti također polazili od međusobnog priznavanja. Pragmatičari zato naglašavaju da se u stvarnosti ništa bitno neće promijeniti. Ako je neka američka metoda u Europi zabranjena, nju se ipak potajno prakticira: primjerice dodavanje hrastove piljevine. Horst Seehofer strahuje od još gorih metoda:

«Najgore je da bi onda bilo moguće vinu dodati genetski manipulirane organizme, a da se to ne bi moralo ni navesti. Potrošač u Europi to uopće ne bi mogao utvrditi.»

Ali, ministar zna da Njemačka sama neće moći spriječiti sporazum s SAD-om o trgovini vinom. Jer, velike europske vinske nacije, Francuska, Španjolska i li Italija, odlučile su prihvatiti sporazum takav kakav je, kako ne bi ugrozile svoje izvozne šanse na važno američko tržište. Seehofer se zato zalaže za uvođenje europskih odredaba o vinu.

«U Europi će biti donesene odredbe o trgovanju vinom, to će možda na dnevnom redu biti za vrijeme njemačkog predsjedanja – ali što se ranije počne s borbom za uredbu o čistoći vina, tim bolje.»

Ministar je optimist jer je uspješno već zaštićena i čistoća njemačkog piva.