Prijeti li Njemačkoj nestašica plina? | Politika | DW | 27.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Intervju

Prijeti li Njemačkoj nestašica plina?

Rijetko kad su njemački spremnici zemnog plina biti u fokusu javnog zanimanja kao ovih tjedana. A to u prvom redu ima veze s mogućom eskalacijom konflikta između Ukrajine i Rusije.

Spremnici plina u Mariendorfu u Njemačkoj

Spremnici plina u Mariendorfu u Njemačkoj

Njemački spremnici plina trenutno su više prazni nego puni – razina „popunjenosti“ iznosi neobično niskih 42% raspoloživih kapaciteta. U Gazpromovim spremnicima u Njemačkoj plina je još manje. U intervjuu za DW o energetskim rezervama i mogućim problemima s opskrbom govori Sebastian Bleschke, šef Inicijative pohranjivanja energije (INES) iz Berlina, krovnog udruženja koje okuplja tvrtke koje imaju spremnike plina, a odnedavno i vodika.

DW: Međunarodno zanimanje za razinom rezervi njemačkih spremnika plina vjerojatno nikada nije bilo tako veliko kao u ovom trenutku. Razlog je zabrinutost da bi do proljeća moglo doći do problema s toplotnom i opskrbom strujom u najvećoj zemlji EU-a, rezerve su naime u ovoj godini iznimno male. Kako situacija konkretno izgleda u ovom trenutku, dakle koncem siječnja?

Sebastian Bleschke: Njemačka ima globalno gledajući po veličini četvrti kapacitet za pohranjivanje zemnog plina, to je sigurno jedan od razloga zašto sad mnogi gledaju u smjeru njemačkih spremnika, posebno mnogi s područja unutarnjeg tržišta EU-a. Njemački spremnici su u ovom trenutku popunjeni s oko 42% raspoloživ ih kapaciteta. Tako niska razina rezervi plina nije u ovo doba godine nikada do sada zabilježena.

Sebastian Bleschke (INES)

Sebastian Bleschke (INES)

Ali radi se samo o prosječnoj vrijednosti! Možete li nam potvrditi da je razina rezervi plina u velikim Gazpromovim spremnicima u Njemačkoj opala na razinu od skoro deset posto kapaciteta, a da su drugi spremnici popunjeni do razine od 50 posto?

Grupacija Gazprom u Njemačkoj upravlja spremnicima plina preko dvije firme kćeri: Astora i Peissen, pri čemu je ova druga Joint Venture s tvrtkom VNG. U tri spremnika koje vode te firme kćeri, odnosno u njihovim rezervoarima plina, je aktualna razina doista tako niska.

Kao šef INES Vi ste obvezani na lojalnost svim članovima organizacije, među njima su i Astora i Peissen, tvrtka koja je nekima možda poznatija pod imenom UGS Katharina. Zato Vas ne želim pitati i o razlozima tog stanja, već o mogućim posljedicama novonastale situacije. Hoće li postojeće rezerve biti dovoljne do kraja sezone grijanja?

Stalno bi pred očima trebali imati kompletnu sliku, zemlje članice EU-a su, zahvaljujući gradnji raznih plinovoda proteklih godina, vrlo dobro međusobno umrežene, a ta infrastruktura plinovoda nam omogućava i usklađenost pojedinih tržišta.

Sudeći po spoznajama do kojih se došlo u jednoj ekspertizi Saveznog ministarstva gospodarstva iz 2015., Njemačka bi na dan 1. veljače za pokrivanje potreba u slučaju sedmodnevnog, odnosno 30-dnevnog razdoblja hladnoće, morala raspolagati s otprilike 40-50 posto kapaciteta plinskih spremnika. U toj ekspertizi je ukalkulirana i mogućnost izbijanja političkog konflikta, odnosno obustava dostave plina iz Rusije tijekom jednog mjeseca. U tom scenariju trebali bi raspolagati s rezervama od 60%. Dakle, jasno je da u aktualnoj situaciji u kojoj smo na 42% kapaciteta, pod uvjetom da se potrošnja nastavi istim tempom kao posljednjih dana, to neće biti dovoljno.

Ostavim po strani političke konflikte. 30-dnevni val hladnoće u Njemačkoj tijekom veljače nije baš izgledna opcija, pogotovo u kontekstu sve bržeg zagrijavanja Zemlje.

Ne želim ovom prigodom ocjenjivati vjerojatnost ostvarivanja tih scenarija, pogotovo nisam po pitanju političkih konflikata pravi sugovornik. Ali doista: kako zima napreduje, mi ustvari očekujemo opuštanje po pitanju temperatura, u ovom trenutku je zima u Njemačkoj prilično blaga. Ali određena doza nesigurnosti je i dalje prisutna.

Prazni li se plin iz spremnika tijekom zimskim mjeseci, ili se u danima s relativno visokim temperaturama događa i punjenje rezervoara?

Koncem prosinca i početkom siječnja, dakle između 29.12. i 3. ili 4.1. smo imali i punjenje u spremnicima, dakle razina rezervi je u tom periodu lagano porasla.

Je li javno mnijenje možda i previše fiksirano na razinu plina u spremnicima? Je li moguće da se pretjeruje s prikazivanjem problema oko opskrbe? I je li možda moguće da energetske tvrtke sada radije posežu za vlastitim rezervama da ne bi morali kupovati plin koji je sad znatno poskupio? Odnosno da čekaju da za nekoliko tjedana cijene plina padnu, između ostaloga i zbog dodatnih količina tekućeg plina? Vidimo vijesti o brojnim LNG-tankerima koji se kreću prema Europi.

Naravno da nije dovoljno samo gledati što se događa sa spremnicima plina. Nisu samo oni ključni za osiguravanje opskrbe. To je plod više različitih faktora. Trenutno na primjer i mi vidimo iznimno povećanje kapaciteta rada europskih LNG-terminala. No, posljednji su tjedni ponovno pokazali da spremnici plina igraju ključnu ulogu po pitanju opskrbe plinom u zimskim mjesecima. Zbog toga oni jesu i bit će ubuduće relevantan faktor.

Čak i ako vremenske prilike u veljači i ožujku budu blage, razina plina u njemačkim spremnicima će na kraju ove zime biti iznimno niska. Hoće li do početka iduće sezone grijanja, tehnički gledano, biti dosta vremena da se rezervoare popuni u dovoljnoj količini?

Da, na to ukazuje i pogled na situaciju koju smo imali prošle godine. U svibnju, znači relativno kasno, mi smo imali popunjenost spremnika od samo 26%. To je povijesno gledano bilo jako mało. I usprkos tome bi uz iscrpljivanje tehničkih kapaciteta bilo moguće da tijekom rujna dosegnemo 90%. Zato sam uvjeren da bi i u situaciji da koncem ove zime imamo vrlo nisku razinu rezervi plina u spremnicima do početka sljedeće zime mogli dobro popuniti spremnike.

Sjeverni tok 2

Sjeverni tok 2

A kad još jednom bacimo pogled na aktualnu situaciju: kakve su šanse Njemačke da ovo proljeće dočeka bez nestašice plina?

Ja bih to ovako sažeo: dugoročni ugovori, kako čujemo sa svih strana, se poštuju, razina plina u spremnicima je doduše dosegla povijesno najnižu razinu, što stvara određenu nesigurnost, ali temperature su relativne blage, što opet doprinosi opuštanju. Zbog svega toga sam oprezno optimističan, ali je sigurno još uvijek prerano govoriti o tome da je sve u redu.

Intervju je vodio Andrey Gurkov.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva