1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prijeti li Libiji novi val nasilja?

Kersten Knipp | Hassan Emad
1. rujna 2022

Borba za vlast u Libiji: poslije krvavih sukoba u Tripoliju zemlju bi mogao zahvatiti novi val nasilja. Čini se da susjedna Europa samo nemoćno promatra razvoj događaja, žale se stručnjaci.

https://p.dw.com/p/4GHq9
Mecima izrešetano vjetrobransko staklo automobila, tragovi gelera na kućama
Posljedice borbi u Tripoliju prije nekoliko danaFoto: Hazem Ahmed/REUTERS

Fatiju Bašagi više nije dozvoljeno putovati, barem ne unutar Libije. Prošle nedjelje uvečer (28. kolovoza), vlada premijera Abdula Hamida Dbaibe uvela je zabranu putovanja Bašagi, koji smatra da on ima vlast u toj sjevernoafričkoj zemlji. Razlog za zabranu su „aktualne istrage o agresiji na (glavni grad) Tripoli", navodi se u priopćenju libijskih vlasti zaduženih za provedbu zabrane putovanja.

Sa zabranom borba za vlast između dva konkurentska premijera sada ima i pravnu komponentu. A nasilni sukobi u glavnom gradu Tripoliju proteklog vikenda pokazali su koliko se zapravo dva suparnika bore za vlast. Prema izvještajima medija, pristaše dvije suparničke vlade međusobno su se borile protuzrakoplovnim topovima i raketama. Najmanje 32 osobe su poginule, a oko 160 je ozlijeđeno. U stvarnosti, međutim, ovi brojevi će vjerojatno biti još veći.

Političko odmjeravanje snaga

Nasilje proteklog vikenda je najnovija eskalacija višemjesečnog političkog odmjeravanja snaga i političkog kaosa u kojem se Libija godinama nalazi. Na jednoj strani je Abdel Hamid Dbaiba, kojega je nacionalna izborna komisija uz posredovanje UN-a postavila za premijera prijelazne vlade. Njegova  glavna zadaća je bila organizirati izbore do prosinca prošle godine. To se nije ostvarilo - ali Dbaiba je ostao na funkciji.

Angela Merkel i Abdul Hamid Dbaiba
Abdul Hamid Dbaiba susreo se u ožujku ove godine s Angelom Merkel u BerlinuFoto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

Nasuprot njemu je bivši ministar unutarnjih poslova Fati Bašaga. Njega je u veljači ove godine za privremenog premijera postavio parlament u Tobruku – kao vladinom protukandidatu u Tripoliju. Iako se ovaj Parlament može pozvati na činjenicu da je nastao na redovitim izborima – oni su se, međutim, održali 2014. godine.

Još u proljeće ove godine Bašaga, koji je u savezu s moćnim zapovjednikom Halifom Haftarom, pokušao je premjestiti svoje službeno sjedište u Tripoli - što su Dbaibine trupe spriječile. Od tada, ranije dogovoreno primirje je više puta dovođeno u pitanje s obje strane, kao i tijekom posljednjeg vojnog obračuna.

Poslije prošlog vikenda, obje strane sada prebacuju krivicu jedna na drugu. Predstavnik međunarodno priznate vlade na čelu s Dbaibom optužio je Bašagu da se "u posljednjem trenutku" povukao iz pregovora o izborima krajem godine. Borbe su počele ubrzo nakon toga. Ne, takvi razgovori se zapravo nikada nisu ni dogodili, odgovorio je Bašaga. Optužio je svog protivnika da se „uhvatio za vlast”.

Nedavni sukobi dio su „beskrajne priče", piše na Twitteru njemački stručnjak za Libiju Wolfram Lacher iz njemačke Zaklade za znanost i politiku. On također ukazuje na krhkost libijskih saveza. Oni koji se danas okupe mogli bi se sutra ponovo boriti za novac i utjecaj.

Fathi Bašaga u libijskom parlamentu
Fathi Bašaga u libijskom parlamentuFoto: REUTERS

Prema viđenju Tareka Megerisija, stručnjaka za Libiju u istraživačkom centru Europskog vijeća za vanjske odnose, i Dbaiba i Bašaga su prokockali svoj legitimitet. I jedan i drugi su, objavio je na Twitteru, odavno prestali služiti interesima zemlje i drže se samo vlastitih.

Čuvajte se daljnjeg nasilja

Thomas Volk, stručnjak za Libiju u Zakladi Konrada Adenauera, kaže da postoji realan rizik da će nedavni sukobi dovesti do stalnog nasilja. On ukazuje na tekuće pokušaje posredovanja Ujedinjenih naroda i Egipta. „Ako ne uspiju moglo bi doći do nove spirale nasilja", rekao je Volk za DW.

Libijski politički analitičar Abdulah al-Kabir, koji živi u Londonu, strahuje da bi nasilje moglo razbiti libijsku državu. U stvari, Libija je već podijeljena država, rekao je ovaj politolog za DW.

Rusija bi mogla imati koristi

Ako bi Libija nastavila raspadati se svijet bi imao posla s dvije politike čiji su se lideri već pokazali nesposobnim za kompromis i konstruktivnu suradnju. Malo je vjerojatno da bi mogli uspostaviti radne strukture. Ali, čak i bez daljnjeg razbijanja teritorija, ponovno izbijanje nasilja će vjerojatno imati ozbiljne međunarodne posljedice. Europa bi se suočila s još većim pritiskom neregularnih migracija. Libija bi također mogla ispasti iz priče kao opskrbljivač energentima koji su hitno potrebni Europi.

Osim toga, Libija bi mogla biti još više pogođena nestabilnošću koja godinama karakterizira zonu Sahela. Ovo važi tim prije što Rusija tamo proširuje svoju nazočnost nakon povlačenja zapadnih trupa iz Malija, kaže Tohmas Volk. „Rusija želi stvoriti nestabilnost i nemire u direktnom susjedstvu Europe kako bi se  Europljani morali nositi s novim žarištima u njihovoj neposrednoj blizini." Istovremeno Rusija pokušava steći utjecaj u cijeloj regiji Sahela. „Libija očigledno igra ključnu ulogu kao vrata u Europu."

Europska meka sila

Trenutna uloga Europske unije je utoliko više razočaravajuća, kaže stručnjak za Libiju Volk. Njezin utjecaj je vrlo ograničen: „EU se oslanja na pristup meke sile, jer se to barem ogleda u razvojnoj suradnji. Ali, kada je riječ o čvrstoj sili, EU nažalost nema uočljivu funkciju nigdje u sjevernoj Africi.“ Libijski analitičar Abdulah al-Kabir slaže se da je potreban odlučniji međunarodni pritisak da se nasilje u Libiji drži pod kontrolom.

Izbjeglice na gumenom čamcu na Sredozemnom moru
Nemiri u Libiji će dovesti do novog vala izbjeglica iz Afrike koji će nastojati doći u EUFoto: Hermine Poschmann/Mission Lifeline/dpa/picture alliance

Realnost je naravno drugačija. Rusija, SAD, Turska, Francuska, Italija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati: ne nedostaje aktera koji se žele baviti političkim i ekonomskim poslovima u Libiji, surađuju s različitim vladarima, a ponekad i održavaju oružane snage na licu mjesta. Ali, vanjski akteri također prvenstveno ostvaruju vlastite interese i u nekim slučajevima su isto tako jasno u konkurenciji jedni s drugima kao i s dominantnim političkim snagama u samoj Libiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu