Priče o nagađanjima Slovenije o ″mirnom razlazu″ BiH | Politika | DW | 14.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

BiH i EU

Priče o nagađanjima Slovenije o "mirnom razlazu" BiH

Veleposlanica Slovenije Zorica Bukinac pozvana je u Ministarstvo vanjskih poslova BiH kako bi objasnila glasine o navodnim "novim geostrateškim planovima za Balkan". Vodstvo Slovenije kaže da je riječ o nesporazumu.

Janez Janša

Janez Janša

Međunarodni news-portal „Euractiv" sa sjedištem u Bruxellesu, koji objavljuje tekstove na dvanaest europskih jezika, donio je članak pod nazivom: „Želi li Slovenija 'mirni razlaz' Bosne i Hercegovine? Premijer i predsjednik poriču te navode i tvrde da se radi o nesporazumu, a ova tema je posljednjih dana izazvala veliku pozornost medija u BiH i na Balkanu.

Portal navodi da su „bosanski mediji izvijestili u ponedjeljak da je veleposlanica Slovenije pozvana zbog takozvanog non-papira koji je slovenski premijer Janez Janša navodno poslao u EU". Riječ je o mogućim promjenama granica na zapadnom Balkanu.

U nastavku teksta Euractiv piše: „Sam Janša to je već demantirao. A s obzirom na glasine, slovenski predsjednik Borut Pahor je također izjavio da se zalaže za priključenje jedinstvene BiH Europskoj uniji u nekoj doglednoj budućnosti.

Željko Komšić je u ponedjeljak potvrdio bosansko-hercegovačkim-medijima da je slovenski predsjednik Pahor tijekom službenog posjeta BiH 5. ožujka u neformalnom razgovoru pitao je li moguć "miran razlaz Bosne i Hercegovine". On je pritom na umu prije svega imao moguću secesiju Republike Srpske.

"U posljednje vrijeme u Europi se sve glasnije razmišlja o tome da bi raspad Jugoslavije trebao biti zaokružen. Možete li se u BiH uopće mirno razdvojiti”, pitao je Pahor članove predsjedništva Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Komšića.

Komšić je rekao da su on i Džaferović odmah dali do znanja da to nije moguće. S druge strane, Dodik se pozitivno izrazio o prijedlogu.

Deeskalacija

Prema jučerašnjim izvještajima, vodstvo Slovenije pokušalo je što je brže moguće smiriti situaciju i razjasniti nesporazum: „Predsjednik Pahor želi da Bosna i Hercegovina što prije postane dio Europske unije. U više navrata naglašava važnost geopolitičkog pristupa proširenju Europske unije, koje bi uključivalo i Bosnu”, izjavio je Pahorov ured u ponedjeljak za mrežu Balkan Insight.

Joseph Borell

Joseph Borell

U priopćenju se također navodi da je Pahor redovito upozoravao na opasnost ideje o raspadu BiH i prekrajanja granica na zapadnom Balkanu te je u tom kontekstu, iz puke "zabrinutosti zbog takvih prijedloga", prilikom razgovora s tri člana predsjedništva upitao dolazi li ukidanje sadašnje države za njih uopće u obzir.

Gotovo u isto vrijeme je objavljeno da je premijer Slovenije Janez Janša predao tzv. non-papir predsjedniku Vijeća EU-a Charlesu Michelu skupa s dokumentom o prioritetima predstojećeg slovenskog predsjedanja Europskoj uniji (od 1. 7. 2021., op. ur.), koji navodno uključuje planove i smjernice za „finalizaciju raspada Jugoslavije”, piše Euractiv.

Bosansko-hercegovački mediji su to protumačili kao mogućnost kretanja u smjeru odvajanja Republike Srpske te onda prekrajanje granica u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, sjevernoj Makedoniji i Albaniji, piše Euractiv.

No Janša, čija vlada 1. srpnja preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, odmah je demantirao te navode.

Vratiti zapadni Balkan na dnevni red EU-a

Michelov ured nije niti potvrdio niti izričito opovrgnuo postojanje takvog slovenskog non-papera, koji je prema neslužbenim informacijama poslan prošle jeseni. Michelov glasnogovornik Barend Leyts samo je rekao da ne može potvrditi da je vijeće primilo takav non-paper, ali da će on to provjeriti, piše Euractiv.

Osim toga ovaj belgijski portal podsjeća da je devet država članica EU-a još ranije zatražilo od visokog predstavnika za vanjske poslove Josepa Borrella da se održi "strateška rasprava" o zemljama zapadnog Balkana i njihovim perspektivama za članstvo u Europskoj uniji na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u travnju.

Pripremio: Zoran Arbutina

Preporuka uredništva