Preživljavanje zahvaljujući novcu iz inozemstva

BiH je među pet vodećih zemalja u svijetu prema visini financijskih doznaka migranata u odnosu na bruto društveni proizvod. Čak dvije milijarde dolara svake godine uđe u BiH samo preko banaka, a procjenjuje se da još najmanje toliko dođe na drugi način. Namik Alimajstorović godinama radi u Velikog Britaniji i redovito šalje novac obitelji u BiH: "Ja nikada dolje nisam poslao novac preko banke. Obično to ide preko prijatelja, vozača. Nitko nije nikada pitao koliko, recimo, jedan autobus iz Njemačke donese keša."

Alimajstorović je član Svjetskog saveza dijaspore BiH koja se godinama zalaže, pored ostalog, i za jače investiranje u BiH. Međutim problem je, kaže on, što je BiH posebna zemlja: “BiH je među najkorumpiranijim zemljama na svijetu i kako od nekoga tražiti da ulaže u tako korumpiranu ekonomiju i tako otežane uvjete poslovanja i poreznu politiku. Vjerujte dijaspora nije vezana da emotivno ulaže novac, novac se ulaže po ekonomskim rezonima”.

Tog rezona u BiH nema. Nema jer nadležne institucije raspolažu uopćenim podacima o tome da oko milijun i 400 tisuća osoba koje su podrijetlom iz BiH, žive izvan zemlje, što je jedna trećina stanovništva. U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH izražavaju žaljenje što na desetine službenika koje plaćaju porezni obveznici nisu u stanju odgovoriti na naša pitanja o ovoj temi: “Pomoćnica ministra je jedina zadužena za izjave za medije. Trenutno je na bolovanju. Meni je zaista žao što se netko od nas razbolio u vrijeme kada vama treba izjava”.

BiH živi od doznaka

Ali zbog toga postoje mnoge međunarodne organizacije u BiH koje ionako već godinama rade poslove domaćih vlasti. U Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) procjenjuju da oko dvije milijarde doznaka stiže godišnje u BiH ali da je mnogo neregistriranog novca, odnosno novca koji se ne uplaćuje preko banaka: “Kada usporedite stanje privrede u BiH i standard života ljudi onda možete zaključiti, kao što je to recimo u Srbiji, da veliki dio novčanih sredstava dođe izvana, a da nije zarađen u BiH. Veliki broj obitelji, što će pokazati i novi popis, ima nekoga tko je vani i tko im pomaže”, kaže Alma Šunje iz IOM-a.
 

Međutim zabrinjavajuće je da visina doznaka, u odnosu na ranije godine pada, na što upozoravaju i ekonomisti. Ono što može biti pogubno za građane BiH je što će taj novac jednom nestati, kaže ekonomistica Svetlana Cenić: "Ti ljudi praktično uzdržavaju dobar dio stanovništva. To je ono što se mi često pitamo kako preživljavamo. Šalje se da bi se preživjelo i kako ćete to usmjeriti u bilo što. To su sve pojedinačne doznake. To pokazuje kakva smo mi država i da nas "zaboli uho" što živimo na tome misleći da će to biti vječno”.

Što je dijaspora?

Postotak doznaka ranijih godina bio je i preko 25 posto od bruto društvenog proizvoda, što samo govori da, iako se radi o velikom udjelu u BDP-u, da postotak novčanih doznaka iz dijaspora ima tendenciju opadanja. U posljednje vrijeme se sve više govori o mogućem formiranju ministarstva za dijasporu, ali prema mišljenju mnogih ono ne bi ništa novo donijelo. “Ministarstvo za dijasporu bi se utopilo u ostala ministarstva i malo bi moglo djelovati”, slaže se i publicist i član Udruženja građana povratak iz Banjaluke, Nail Osmančević.

U BiH postoji i nedorečenost što čini dijasporu, odnosno predstavljaju li dijasporu samo ljudi koji su 60-tih godina otišli iz BiH ili u tu kategoriju pripadaju i izbjegli iz BiH tijekom rata 90-ih godina. Oko ovog pitanja ne mogu se složiti ni mnogobrojna udruženja koja okupljaju iseljenike iz BiH, što govori da ni unutar njih ne postoji jedinstvo, jer i ona su uglavnom organizirana na nacionalnoj osnovi.