1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Previše za grob, premalo za starački dom

Dragan Maksimović5. kolovoza 2012

Stari i nemoćni u Bosni i Hercegovini su doslovce izloženi milosti svoje rodbine. Jer malo tko od njih prima mirovinu kojom bi mogli platiti smještaj u institucije - teoretski, izgrađene za njih: u staračke domove.

https://p.dw.com/p/15kBP
ARCHIV - ILLUSTRATION - Eine alte Frau sieht am 16.06.2010 in Berlin in eine Geldbörse, in der sich nur wenige Cent befinden. Die 20 Millionen Rentner in Deutschland werden nach Einschätzung des Deutschen Instituts für Wirtschaftsforschung (DIW, Berlin) wegen der Geldentwertung ärmer. Foto: Jens Kalaene dpa/lhe (zu dpa4060 vom 05.01.2011) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Symbolbild Leeres PortemonnaieFoto: picture-alliance/dpa

Smještaj u staračkom domu, poput Doma penzionera u Banja Luci, košta od 400 do 1.250 KM (200 - 625 €) svakog mjeseca. Taj dom je upravo renoviran i kako tvrdi vlada Republike Srpske, za to je potrošeno pet milijuna KM. Nadležna ministrica Nada Tešanović priznaje kako je smještaj na koncu ispao skup - ali je uvjerena da će onda djeca onih u domu platiti razliku! "Činjenica je da je dom skup i činjenica je da će sigurno biti ljudi koji će uz svoju penziju pomoću svoje djece, koja su dužna i obavezna da uzdržavaju roditelje, plaćati tu cijenu."

"Moja penzija, pa još jedna"

Čak i prosječna plaća u Bosni i Hercegovini je nešto manja od 800 KM, a mirovina oko 300 KM. Za koga su onda urađeni takvi starački domovi? Generacijska solidarnost postoji i u toj zemlji, i ona se u prvom redu svodi na uplate u fond mirovinskog osiguranja - što je obaveza svakog zaposlenog. Sociolog Ivan Šijaković kaže da tako visoka cijena nije primjerena staračkom domu, nego za neku komercijalnu ustanovu. Besmisleno je, kaže Šijaković, tražiti da smještaj osigurate nekom tko ne može to platiti svojom penzijom ili imovinom.

Starački dom u Banja Luci
Preuređeni starački dom u Banja Luci sad izgleda kao hotel - ali su mu i cijene hotelskeFoto: DW

Točnije, takvih ima - ali su oni izuzetno malobrojni: samo 39 penzionera u RS ima mirovinu preko 1.300 KM. Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj kaže da nisu očekivali ovakve cijene kojima se svodi da se siromašne - istjera iz doma.

I cijena smještaja u ostalim domovima je daleko iznad prosječnih prihoda starih i nemoćnih. Sve je više i privatnih staračkih domova, gdje je cijena od 800 do 1.300 KM, a u Karitasovom staračkom domu u Banja Luci smještaj košta od 700 do 1.100 KM, ovisno o vrsti sobe i zdravstvenog stanja osobe. Većini stanovnika doma pomažu djeca i rođaci, što svjedoči i Hamid Dedić iz Donjeg Vakufa: „Meni pomognu uz moju penziju - dodaju još jednu moju penziju“.

Zakon obavezuje nasljednike

U ostalim gradovima u BiH cijene smještaja u domovima još uvijek visoke, ali ipak je povoljnije nego u Banja Luci. Tako je cijena u staračkom domu u Goraždu od 430 do 610 KM, gdje najskuplja tarifa znači kako je štićenik nepokretan i potrebna mu je puna njega. Direktor doma Elvedin Hrelja kaže da je dvije trećine stanovnika staračkog doma stiglo preko tamošnjeg Centra za socijalni rad kojima je tako sve plaćeno. Sa ostalima se sklapa poseban ugovor gdje se točno određuje, tko što plaća: „To je ugovorni odnos kakav nije propisan zakonom. Ovdje su mirovine oko 300 KM ili ispod toga i u ugovoru se određuje, tko će platiti razliku."

Starački dom Karitasa u Banja Luci
Starački dom Karitasa u Banja Luci prima stare osobe svih vjeroispovjesti - ali niti tamo cijene nisu mnogo manje.Foto: DW

Direktor Centra za stare osobe u Mostaru Enver Pavlović podsjeća kako se i Porodičnim zakonom određuje da u plaćanju troškova skrbi plaćaju djeca - ako mogu. Utoliko se vodi upravni postupak pred sudom kojim se utvrđuje kolika je obaveza srodnika. Najskuplja usluga je cijena u jednokrevetnoj sobi za nepokretne osobe za što treba plaćati 770 KM. Iako je to mnogo, direktor Centra tvrdi kako niti to nije iznos kojom se podmiruju svi troškovi: "Na taj način se razmišlja stvoriti modernu, profitabilnu ustanovu koja neće biti svrha sama sebi, nego će biti tu radi korisnika“.