Presuda: minimalna satnica vrijedi i za dežurstvo njegovatelja | Gospodarstvo | DW | 25.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Savezni sud za radne sporove

Presuda: minimalna satnica vrijedi i za dežurstvo njegovatelja

Njegovateljima iz istočne Europe mora biti plaćena minimalna satnica i za vrijeme kad stoje na raspolaganju za njegu, presudio je Savezni sud za radne sporove. Tužbu je bila podnijela njegovateljica iz Bugarske.

Vrijeme dežurstva mora u Njemačkoj biti plaćeno. To znaju vatrogasci, vozači taksija, medicinsko osoblje. Ali, što je s osobama koje danonoćno stoje na raspolaganju osobi kojoj je potrebna njega i s njom stanuju pod istim krovom?

Dobrina D. iz Bugarske je 2015. godine radila u Berlinu kao „njegovateljica 24 sata na dan“. Brinula se o jednoj 96-godišnjoj Njemici. „Stajala sam na raspolaganju 24 sata na dan“, izjavila je ona prije godinu dana u razgovoru za DW. Ova Bugarka je često morala ustajati više puta tijekom noći kako bi starici promijenila pelene ili joj dala lijekove.

Slobodnog vremena ili slobodnih dana nije imala, pripovijeda Dobrina. A za stalnu spremnost njegovateljici je plaćano oko šest sati dnevno, dobivala je 950 eura mjesečno neto. I ova Bugarka se obratila sudu kao prva od 100 do 300 tisuća njegovatelja, većinom žena iz istočne Europe, koje žive u stanovima ili kućama njemačkih seniora kako bi ih njegovale.

Dobrina D. na plaži

Dobrina D. je suđenje pratila iz Bugarske

Dobrina D. je podnijela tužbu i njezin slučaj je prošao sve instance. Sudski proces je pratila iz Bugarske. Sad je najviši njemački sud za radne sporove presudio u njezinu korist. „I vrijeme dežurstva mora biti plaćeno punom minimalnom satnicom“, kaže predsjedatelj sudskog vijeća, sudac Rüdiger Linck u obrazloženju presude donesene 24. 6. 2021. na Saveznom sudu za radne sporove u Erfurtu.

Kako obračunati radno vrijeme?

Ali, koliko će Dobrina D. dobiti od bugarske agencije koja ju je posredovala još nije jasno. Jer, Savezni sud za radne sporove je revidirao jednu raniju presudu Zemaljskog suda za radne sporove (LAG) Berlin-Brandenburg. Berlinski suci su htjeli da Bugarka dobije plaćenu minimalnu satnicu 21 sat dnevno. To bi prema presudi značilo 38.377 eura bruto, umanjeno za iznos od 6.680 eura, koliko joj je već isplaćeno. Suci u Erfurtu su sad presudili da presuda LAG-a mora biti ponovo preispitana, jer njegovo obrazloženje nije dovoljno utemeljeno.

Savezni sud za radne sporove

Važna presuda Saveznog suda za radne sporove

Zbog toga obje strane ovu presudu vide kao vlastitu pobjedu. „To je upravo ono što smo htjeli postići“, kaže Michael Wendler, odvjetnik tužene bugarske agencije u izjavi za DW. „Po našem mišljenju stvar nije mogla završiti tako da bude plaćeno 21 sat dnevno.“ Procjena LAG-a o radnim satima Dobrine D. morat će biti pomnije preispitana. Osim toga mora biti uzeto u obzir da je njegovateljica prihvatila ugovor o radu 30 sati tjedno. Posrednička agencija ne želi čuti za prekovremene sate.

Sindikat: presuda koja određuje smjer

Justyna Oblacewicz iz savjetodavne mreže "Faire Mobilität" Njemačkog saveza sindikata od početka se bavila slučajem Dobrine D. Za nju ova presuda o vremenu dežurstva određuje smjer po kojem će se ubuduće postupati. „Ako polazimo od toga da te žene rade do 24 sata na dan onda to znači da 24 sata na dan moraju biti i plaćena“, kaže ona u izjavi za DW. „Nije sve u onomu što stoji u ugovoru. Presudno je koliko osoba stvarno radi“, kaže Oblacewicz.

Justyna Oblacewicz

Justyna Oblacewicz

Slučaj Dobrine D. pokazuje što se događa u stotinama tisuća kućanstava, između očekivanja obitelji koje imaju osobu za njegu i njegovatelja. U upitniku njemačkog partnera bugarske agencije, koji su ispunili članovi obitelji 96-godišnje starice 2015. godine, stoji da je „očekivani angažman“ „24 sata na dan skrb/njega“.

Zaposlenje nemoguće?

U radnom ugovoru koji je Dobrina D. potpisala s posredničkom agencijom u Bugarskoj riječ je o radu samo šest sati na dan. A s obzirom na to da su njemačka i bugarska agencija za posredovanje njegovatelja sklopile još jedan međusobni ugovor, ni obitelj starice ni Dobrina D. nisu slutili da su njihova očekivanja nepomirljiva.

Predstavnici posredničkih agencija smatraju da je klasično zaposlenje kod kućne njege s plaćanjem doprinosa i radom 38,5 sati tjedno nemoguće. „Onda je takav model mrtav“, kaže Frederic Seebohm, direktor Savezne udruge za kućnu skrb i njegu. „Moralo bi se zaposliti tri do četiri osobe s punim radnim vremenom za jednu osobu koja treba njegu. To je trošak od 15.000 eura mjesečno.“ Seebohm strahuje da ovime problem neće biti riješen nego da će se nastaviti s više rada na crno.

Frederic Seebohm

Frederic Seebohm

Nužno djelovanje politike

Zanimanje koje je izazvala Dobrina D. svojom tužbom prisiljava i politiku na djelovanje. „Tema minimalne satnice je katalizator koji pokazuje da se mora pozabaviti pitanjem skrbi 24 sata na dan. Potreba djelovanja je izuzetno kompleksna, ali očita“, kaže povjerenik Savezne vlade za pitanja njege Andreas Westerfellhaus (CDU) u izjavi za DW. „To mora postati mega-tema politike.“ Za donošenje pravno sigurnog rješenja smatra odgovornom buduću vladu.

A do tada će se nastaviti pravna bitka između Dobrine D. i njezine bivše agencije. LAG Berlin će morati temeljito istražiti koliko je Dobrina D. stvarno radila i bila na dežurstvu. To će biti teško jer je ona radila prije šest godina, a starica koju je njegovala u međuvremenu je umrla.

Sindikalci koji zastupaju Dobrinu D. ukazuju na tipičan radni dan koji je tužiteljica sastavila za potrebe tužbe. On bi trebao potvrditi cjelodnevnu spremnost na pružanje usluga. Odvjetnik posredničke agencije, međutim, smatra da se možda najprije treba saslušati svjedoke kako bi se provjerilo tvrdnje Dobrine D.

Ipak, savezni suci su svojim kolegama u Berlinu dali važnu uputu. U priopćenju za medije u vezi s presudom konstatiraju: „Da je tužiteljica radila više nego 30 sati tjedno, kako se navodi u ugovoru, ne izgleda neuvjerljivo prema postojećoj dokumentaciji.“ (Presuda Saveznog suda za radne sporove se vodi pod oznakom: 5 AZR 505/20)

 

Preporuka uredništva