Presuda i jedna nova optužnica za ratni zločin | Politika | DW | 02.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Presuda i jedna nova optužnica za ratni zločin

Milan Dragišić ponovo je osuđen na četiri godine zatvora za ubojstvo jednog i pokušaj ubojstva dva bošnjačka civila 1992. u BiH. Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je i novu optužnicu za zločin na Kosovu.

Odjel za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u srijedu (1.7.) donijelo je istu presudu kao i u travnju prošle godine – Milan Dragišić osuđen je na četiri godine zatvora, jer je kao pripadnik Vojske Republike Srpske, u rujnu 1992. godine, u stanju „bitno smanjene uračunljivosti“, u Bosanskom Petrovcu ubio Asima Kavaza i pokušao ubiti njegovog sina Muhameda, a nešto kasnije i Asmira Lemaša. Iako ga je optužnica teretila i za ubojstvo Safeta Terzića i Eldina Zajkića i za pokušaj ubojstva Šaćira Hujića, Dragišić je tih optužbi oslobođen zbog neslaganja u iskazima svjedoka.

Pošto su se na prvu odluku Višeg suda žalili i tužilac i odbrana, odlukom Apelacionog suda predmet je vraćen na ponovno suđenje, koje je počelo u veljači ove godine. Milan Dragišić tada je priznao jedno ubojstvo i rekao da vjeruje svjedoku „koji je rekao za Asima“, ali da se ne sjeća ničega što se događalo toga 20. rujna 1992.

Utvrđeno je da je tog dana on vidio tijelo svoga brata koji je poginuo na ratištu kod Bihaća i da se tada srušio na zemlju. Potom je u blizini svoje kuće susreo svog prvog susjeda, čija je kuća bila udaljena svega desetak metara od njegove, opsovao mu „tursku i muslimansku majku“, rekao da će ih „sve pobiti“, a onda pucao na njega i na mjestu ga ubio. Iako je Milan Dragišić bio u stanju smanjene uračunljivosti, za sudsko vijeće to ne može biti opravdanje, posebno imajući u vidu da je Asima Kavaza ubio kada je ovaj pošao k njemu u namjeri da mu pomogne, jer je prethodno u Dragišićevoj kući čuo plač.

Zgrada Višeg suda u Beogradu (DW/U. Sabljakovic)

Zgrada Višeg suda u Beogradu

Presudom od srijede okončano je ponovljeno suđenje Milanu Dragišiću, a drugu prvostupanjsku presudu Apelacioni sud može potvrditi ili preinačiti i ona poslije toga postaje pravomoćna.

Nova optužnica

Pred Višim sudom u Beogradu uskoro bi trebalo početi još jedno suđenje za ratni zločin – iz Tužilaštva za ratne zločine DW-u je u srijedu proslijeđeno priopćenje da je podignuta optužnica „protiv lica N. M“, zbog postojanja opravdane sumnje da je u selu Rudica na Kosovu u lipnju i srpnju 1999. godine izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Mediji su prije nekoliko mjeseci objavili da je za zločin u selu Rudici osumnjičen Nezir Mehmetaj, koji je na prijelazu Merdare uhićen 5. siječnja, da je otada u pritvoru, a da je posljednjih 25 godina živio u Švicarskoj.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je u veljači ove godine podiglo i optužnicu protiv Osmana Osmanovića kojega se tereti da je 1992. u logoru u Gornjem Rahiću izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Njemu je suđenje počelo u lipnju ove godine, kada se izjasnio da nije kriv, a u srijedu je postupak nastavljen iskazima svjedoka tužbe.

U srpnju 15 rasprava

Pred Višim sudom u Beogradu za srpanj je zakazano15 rasprava – nastavlja se između ostalog suđenje za zločin u Štrpcima, gdje su 27. veljače 1993. godine pripadnici jedinice „Osvetnici“ iz vlaka Beograd-Bar izveli 18 putnika bošnjačke nacionalnosti, pretukli ih, a potom ubili.

U Beogradu se za taj zločin od 2018. godine sudi Ljubiši Vasiljeviću, Jovanu Lipovcu, Dušku Vasiljeviću, Dragani Đekić i Gojku Lukiću – čiji je brat, Milan Lukić, bio vođa „Osvetnika“. Zbog zločina nad Muslimanima u Višegradu, Milan Lukić je pred Tribunalom u Haagu pravomoćno osuđen na doživotni zatvor, ali mu se nikada nije sudilo za zločin u Štrpcima.

U srpnju će biti nastavljeno i suđenje za zločin u selima Ljubenić, Ćuška, Pavljan i Zahać, gdje su pripadnici 177. vojno-teritorijalnog odreda Peć ubili 119 albanskih civila, stotine protjerali, oduzeli im novac i dragocjenosti, a mnogima zapalili kuće. Prva optužnica za taj zločin podignuta je 2010. godine, prvostupanjska presuda izrečena je četiri godine kasnije, ali je odlukom Apelacionog suda suđenje vraćeno na početak.

Novi postupak počeo je 2015. godine, ali i dalje nema naznaka kada bi mogao biti okončan. „Neosnovano i nerazumno dugo trajanje postupka“ – tako je beogradski Fond za humanitarno pravo u svom izvještaju okarakterizirao neka od suđenja pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu – i među njima spomenuo i predmet Ćuška.

Spomenici na groblju u Potočarima (DW/E.Musli)

I suđenje za genocid u Srebrenici sporo napreduje

Na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, 14. srpnja ove godine bit će održana glavna rasprava za ubojstvo 1.313 bošnjačkih civila u Kravici kod Srebrenice. Za taj zločin optuženo je sedam osoba, suđenje im je počelo 2016., ali je prekinuto 2017., jer u vrijeme podizanja optužnice Srbija nije imala ni tužitelja za ratne zločine, ni obnašatelja te funkcije. Nekoliko mjeseci kasnije postupak je nastavljen čitanjem optužnice, kada su svi optuženi negirali krivicu.

Fond za humanitarno pravo ocijenio je da su Tužilaštva za ratne zločine Srbije i BiH u ovom slučaju ostvarila „veoma dobru razmjenu informacija i dokaza, koja je rezultirala pokretanjem postupka za zločin u Srebrenici“. Taj predmet, dodaje nevladina organizacija, jedan je od najvećih i najznačajnijih koji se vodio pred Odjelom za ratne zločine u Srbiji.

Prestati s retorikom prošlosti

U posljednjem izvještaju koji je 8. lipnja pred Vijećem sigurnosti UN-a predstavio Serge Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, on je ponovio da u svim zemljama nastalim na teritoriju bivše Jugoslavije i dalje opstaje praksa veličanja ratnih zločinaca i negiranja zločina. On je pozvao „sve javne osobe u regiji“ da budu odgovorne i u pravi plan uvijek stave žrtve i patnje civila.

„Dvadeset pet godina je prošlo – odavno je vrijeme da se prestane s retorikom prošlosti i da se učini sve u cilju pomirenja i jačanja mira“, rekao je Brammertz pred Vijećem sigurnosti.

Preporuka uredništva