(Pre)kasni odgovor Bosne i Hercegovine na upitnik EK | Politika | DW | 15.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

(Pre)kasni odgovor Bosne i Hercegovine na upitnik EK

Bosna i Hercegovina je konačno pripremila odgovor na Upitnik Europske komisije, što je prvi korak da ta zemlja postane barem kandidat za članstvo u EU. Zašto se toliko čekalo – to mnogima nije jasno.

U Vijeću ministara BiH u srijedu (14.2.) je usvojena konačna verzija odgovora na Upitnik Europske komisije (EK). Odgovori će, kako je najavljeno, biti uručeni predsjedniku Komisije Jean-Claude Junckeru tijekom njegove posjete Sarajevu krajem veljače 2018. godine. Odgovori BiH na Upitnik EK pripremljeni su na 20.000 stranica uz koje se u Bruxelles šalje i više od 1.100 spisa - zakona, podzakonskih akata i drugih materijala na koje se poziva u odgovorima. U ovaj proces bilo je uključeno više od 1.200 državnih službenika sa svih razina  vlasti u BiH.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić kaže da će time biti završen „najkompleksniji i najsloženiji" proces u pristupanju BiH Europskoj uniji. „Vlada u BiH ovim su dokazale opredijeljenost EU i zato očekujemo dobivanje kandidatskog statusa. Odgovori na Upitnik EK govore o tome, ne gdje smo mi danas, nego gdje želimo biti sutra. Želimo biti u EU kao punopravna članica, a kandidatski status koji očekujemo u slijedećem periodu jamstvo je mladima i ostalima da ćemo živjeti u europskoj BiH", rekao je Zvizdić.

Gostujući u programu TV1, predsjedavajući Vijeća ministara je rekao da je do kašnjenja odgovora na Upitnik EK došlo zbog „opravdanih razloga": „Da je bilo samo do Vijeća ministara, mi bismo bili spremni poslati odgovore na upitnik već u veljači prošle godine. Do kašnjenja je došlo zbog složenog ustavnog sistema BiH, a ustavne nadležnosti se moraju poštivati jer su one temeljno načelo mehanizma koordinacije kao ključnog instrumenta za realizaciju Upitnika EK i općeg procesa europskih integracija", pojasnio je Zvizdić.

Građani, taoci „zaštite vitalnih nacionalnih interesa"

Denis Zvizdic (DW/Z. Ljubas)

Denis Zvizdić: "Da je do Vijeća ministara, odgovor bi bio spreman već prije godinu dana"

Za kašnjenje u procesu odgovaranja na Upitnik EK kritičari optužuju vladu, podsjećajući da je od država Zapadnog Balkana BiH posljednja u procesu stjecanja kandidatskog statusa - ako se izuzme Kosovo koje je u ovaj proces ušlo mnogo kasnije i koje sa EU pregovara po posebnim uvjetima. Politički analitičar Almir Terzić kaže da su vlasti u BiH građanima tako uskratile brojne povlastice Pretpristupnih fondova koje su mogli biti iskorišteni u oblasti regionalnog razvoja, razvoja ljudskih kapaciteta i poljoprivrednog i ruralnog razvoja, što je bilo dostupno samo zemljama kandidatima.

„A trebalo je tako malo da i BiH uz Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, a kasnije i Albaniju bude bar u kandidatskom rangu: provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci' koja bi ne samo eliminirala nepravdu prema građanima u BiH da biraju i budu birani ma kojem narodu ili ostalima pripadali i ma iz kog dijela države dolazili, nego bi uvelike bili izbjegnuti i problemi koje sada imamo oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Izgubili smo godine na uspostavljanju Mehanizma koordinacije i dogovora o popisu stanovništva. Građani su godinama bili taoci politika zaštite 'vitalnih nacionalnih interesa' iza kojih se krio lični interes ostanka na vlasti po svaku cijenu, što je uključivalo i širenje straha te raspirivanje međunacionalne mržnje i etničkih podjela. Ta matrica se do danas nije promijenila", kaže Terzić.

Čekaju se nova pitanja

Almir Terzic, Politologe Bosnien und Herzegowina (DW/S. Huseinović)

Almir Terzić: "Tko će još ostati u BiH dok ona postane članica?"

Terzić smatra da nakon analize odgovora na Upitnik „sasvim sigurno" slijede dodatna pitanja sa zahtjevima za pojašnjenja već dostavljenih odgovora, a potom i čekanje na odluku o kandidatskom statusu. „Najave da bi se status kandidata za BiH mogao očekivati tek 2019. godine potpuno destimuliraju građane BiH. Oni će i dalje spas tražiti ponajprije u Njemačkoj, a potom i drugim državama EU. Pitanje je tko će na kraju ostati u BiH i čekati 2030. godinu i punopravno članstvo u EU. Mladi i ostali u ovoj zemlji žele bolji život sada, a ne za 20 ili 30 godina. Nitko više nema vremena za čekanje, jer se retorika u BiH nije promijenila ni 20 godina nakon rata. Zato svakim danom sve više građana pakuje kofere i ide iz svoje zemlje. Drugi bi se stidjeli onoga čime se vlasti u BiH hvale i što predstavljaju kao napredak na europskom putu", kaže Almir Terzić.

 

Preporuka uredništva