Preživjeli iz Hirošime u mirovnoj misiji

Tog 6. kolovoza 1945. u Hirošimi Nobuo Miyake je tramvajem išao u školu. Odjednom je vidio plavo-bijelu munju. "Mislio sam da je došlo do kratkog spoja", priča ovaj 86-godišnjak. On je od mjesta na koje je bačena atomska bomba bio udaljen samo dva kilometra. Instinktivno je učinio jedino ispravno: iskočio je iz tramvaja. "A onda me nevjerojatni pritisak oborio s nogu", priča Miyake. To mu je spasilo život. Desetljećima je šutio o tom događaju. Kao i mnogi drugi Hibakuše - kako u Japanu nazivaju preživjele atomskih napada na Hirošimu i Nagasaki.

Govoriti o ratu - protiv zaborava

Na podiju zajedno sjede gosti iz Japana i Nijemci iz Hamburga koji su preživjeli Drugi svjetski rat. Svi sada žele ispričati svoju priču: protiv zaborava, protiv rata i za brojne učenike u publici.

"Ne smijete zaboraviti što znači rat", kaže Lore Bünger. Ona je bila oduševljena Adolfom Hitlerom. "Ali kada smo onda još samo stalno sjedili u skloništima i bojali se kada su padale bombe, znala sam: To je bilo pogrešno."

Goste iz Japana u Hamburg je pozvao gradonačelnik Olaf Scholz. Ovaj lučki grad ima tradicionalno dobre odnose s Japanom, među ostalim i zbog trgovinskih veza. Osim toga, Scholz je član mreže "Mayors for Peace". "Gradonačelnici za mir" su i organizirali svjetsko putovanje preživjelih Japanaca na brodu "Peace Boat". Brod je pristao kod Hamburga i odande odlazi za Kopenhagen. Njegova je misija: borba protiv rata i atomskog naoružanja.

"Peace Boat" – ime kao program

U svom kratkom govoru Scholz je najprije pričao o "šokantnom događaju" kada su prije 70 godina bačene atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki. Ali i o "bolnom i mukotrpnom" suočavanju s nacističkom prošlošću u Njemačkoj. Masao Ito dobro razumije o čemu gradonačelnik govori: "Mi napokon moramo poboljšati odnose s azijskim susjedima i pri tome želimo učiti od Njemačke." On to shvaća kao poziv japanskim političarima. "Japan i Njemačka su istovremeno bili i počinitelji i žrtve - to se napokon mora shvatiti!"

Prisjećanje žrtava atomskih napada i danas je u Japanu dio državne politike - nacionalna kultura sjećanja. No još uvijek nema nacionalne kulture isprike, odnosno suočavanja s vlastitim ratnim zločinima. Na to se uvijek iznova žale azijski susjedi, a na to je nedavno tijekom svog posjeta Japanu upozorila i njemačka kancelarka Angela Merkel.

"Spoznaja pomaže"

Lore Bünger, najstarija sudionica podijske diskusije, ne želi davati pametne savjete. Ona samo kaže: "Pomažu spoznaja i razgovor jednih s drugima."

Nije slučajno to što se susret preživjelih održava upravo u crkvi Svetog Nikole u Hamburgu. U zračnim napadima tijekom Drugog svjetskog rata crkveni toranj je bio cilj britanskog i američkog bombardiranja. 28. srpnja 1943. crkva je teško oštećena u "Operaciji Gomora". Danas na žrtve rata i diktaturu nasilja između 1933. i 1945. godine podsjeća muzej u ruševinama crkve. Upravo u njemu sjede preživjeli. Između deaktiviranih zahrđalih bombi, fotografija i ostataka iz razrušenog Hamburga.

Zabrinutost zbog nove japanske obrambene doktrine

"Što vas kao aktiviste za mir i protiv atomskog oružja u Japanu danas najviše zabrinjava?", pita jedna učenica. Jedinstveni odgovor japanskih sudionika glasi: revizija Mirovnog ustava. Japanski premijer Abe nedavno je uspio progurati "novu interpretaciju" Ustava. Time je na snazi izgubio članak 9. kojim se izričito propisuje zabrana uporabe sile. Nova obrambena strategija je radikalni zaokret od pacifističke doktrine koja vrijedi od 1947. Nobuo Miyake je zabrinut: "Opet se krećemo u smjeru militarizma. 70 godina smo imali mir, upravo zbog naše zabrane uporabe sile iz članka 9."

Lore Bünger sve to pažljivo sluša i na kraju susreta u katakombama antiratnog muzeja u Hamburgu samo kaže: "Jednostavno odgajajte svoju djecu da budu za mir."