Pravo na pobačaj u Hrvatskoj sve teže dostupno | Politika | DW | 01.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Pravo na pobačaj u Hrvatskoj sve teže dostupno

Ženska reproduktivna prava u RH izložena su posljednjih godina dvostrukome rastućem pritisku, iz smjera ekonomskog, ali i političko-ideološkog.

Cijena prekida trudnoće na zahtjev je u Hrvatskoj posljednjih pet godina narasla za oko 500 kuna. Godišnje se u istoj zemlji, primarno uslijed nedostatka školske seksualne edukacije, porodi približno tisuću maloljetnica. Nadalje, trudnice koje nisu stalno zaposlene, nego rade na autorski honorar, u RH nemaju pravo na plaćeno bolovanje, naknadu za komplikacije u trudnoći, ni rodiljnu naknadu. I to bez obzira na činjenicu što uplaćuju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Niz takvih pokazatelja stanja ženskih reproduktivnih prava istaknule su proteklog vikenda hrvatske aktivistkinje koje se bore za bolji društveni i zdravstveni položaj žena (naslovna fotografija). Povod je bio Međunarodni dan za legalan i siguran pobačaj, 28. rujna. Domaće pjesnikinje čitale su na Cvjetnom trgu u Zagrebu svoje stihove na tu temu, a i pojedini mediji prenijeli su određene akcente. Ipak, pitanje je koliko sama ozbiljnost te problematike zaista dopire među za nju odgovorne i nadležne političke krugove.

Na djelu je kampanja za zabranu pobačaja

Paula Zore

Paula Zore

Paula Zore iz Platforme za reproduktivna prava objasnila nam je poneke od dodatnih aspekata koji određuju dotičnu situaciju. Prije svega, treba imati na umu da je dostupnost reproduktivnih prava otežana već i zbog stanja u sustavu manjkavom za 59 ginekoloških timova u sklopu ugovorene zdravstvene zaštite na razini čitave zemlje. Procjenjuje se da stoga više od 300 tisuća žena nema pristup primarnoj ginekološkoj skrbi. Ali, što se tiče ekonomskih razloga, istodobno zauzvrat funkcionira tržište.

Cijene pregleda u privatnim ordinacijama rastu, dok ženama dostupnost njihovim pravima dalje remeti specifična politička klima. „Jasno je da se provodi kampanja za zabranu pobačaja", rekla je Zore za DW, „a posljedica je otežavani pristup pobačaju kroz društvene pritiske prema ženama. Baš kao i medicinskom osoblju koje izvodi pobačaje, znamo li da raste broj liječnika koji na temelju svojih uvjerenja odbiju pružati zdravstvenu skrb." Prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, takvih je liječnika oko 60 posto. U čak 20 posto javnih bolnica nije moguće obaviti pobačaj jer ga u njima svi liječnici odbijaju izvoditi taj zahvat. Bolnice su  zakonski dužne osigurati izvođenje zahvata, ali tu obavezu nitko ne regulira. Tamo gdje se pobačaji ipak obavljaju, cijena zahvata – koji pacijentice same plaćaju – doseže i do 3000 kuna.

„Napad na reproduktivna prava žena, pa tako i na pobačaj u Hrvatskoj vodi se tako preko dva fronta. S jedne strane kroz komercijalizaciju sustava, s druge strane kroz nametanje fundamentalističkih vrijednosti koje služe za političke borbe“, mišljenja je Paula Zore. Povrh toga saznajemo i da se broj pobačaja u RH između 2001. i 2017. godine smanjio za otprilike 50 posto. Poseban problem su velike regionalne razlike u dostupnosti: broj legalno induciranih pobačaja u Istarskoj županiji je oko 10 puta veći nego u Splitsko-dalmatinskoj.

Priziv savjesti ili odbijanje vršenja legalnih postupaka

Pogledajte video 02:40

#DE_facto: Katolička crkva je protiv abortusa, ali pomaže ženama u nevolji

U susjednoj Sloveniji, pak, pobačaj je besplatan, odnosno javno financiran. Broj liječnika koji tamo odbijaju izvršiti zahvat, veoma je nizak, pa sve veći broj žena iz RH odlazi pobaciti u Sloveniju. Ginekolog Dubravko Lepušić iz Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu, još prije niza godina javno je kritički progovorio o toj temi. Institut tzv. priziva savjesti liječnika koji odbijaju vršiti pobačaje, on naziva – odbijanje vršenja legalnih medicinskih postupaka.

Lepušić drži da je to nedopustivo u državnim bolnicama za koje ljudi izdvajaju značajna sredstva. "U privatnim ili religijskim ustanovama mogu, ako žele, imati priziv na sve i svašta, ili ne raditi ništa ako tako žele. No nisam baš siguran da tamo tako biraju. I svakako da je pritom problem i konstantno napadanje na sekularnost Hrvatske, te stalno infiltriranje u javni prostor. A ta bi sekularnost morala biti neupitna kao civilizacijsko dostignuće svakog društva“, smatra Dubravko Lepušić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic