Pošast nelikvidnosti u poduzećima Bosne i Hercegovine

Prema podacima Centralne banke BiH više od 30.000 računa tvrtki iz BiH je blokirano. Računi tvrtkama se blokiraju zbog nepodmirivanja obveza prema državi, odnosno neuplaćivanja, ili kašnjenja uplata poreza ili doprinosa, dugova prema dobavljačima ili kašnjenja u otplati kredita. Blokada jedne tvrtke u pravilu povlači u ponor desetke drugih tvrtki. Posljedice su sve veći broj radnika koji rade bez plaća ili dobijaju otkaze. A gdje su uzroci "virusa" nelikvidnosti?

 

Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić, za Deutsche Welle kaže kako je uzroka više. "Glavni izvor je pretjerani uvoz. Velik dio gotovine se iznosi van, tako da u domaćem prometu ostaje malo novca. Drugo, nemamo nikakvog poštivanja roka naplate i nitko od dobavljača ne urgira da mu se izvrši blagovremeno plaćanje, strahujući da će se tako zamjeriti“, kaže Lasić.

On i tvrdi kako najveću nelikvidnost zbog neblagovremenog podmirivanja obveza stvaraju trgovački lanci i država koji su i najveći potrošači. S tim mišljenjem se slaže i ekonomski analitičar Bojan Šunjić, koji je uvjeren kako je glavni uzrok blokade računa odnos države - koja je istovremeno i veliki dužnik - prema poduzetnicima, odnosno gospodarstvu općenito.

Na kraju ipak sve plaća država

 

"Većina tvrtki blokirana je zbog nepodmirivanja obveza prema državi, a ista ta država požurila je s blokadom kako bi naplatila svoja potraživanja i pokrila manjak u proračunu. S druge strane, većina blokiranih tvrtki te obveze nikada neće uspjeti podmiriti i konačnici država će imati sve manje i manje sredstava u proračunu upravo takvom restriktivnom politikom.“
Čelnik Federalne gospodarske komore upozorava kako na nelikvidnost utječe i sporost pravosuđa, jer se na naplatu duga sudskim putem čeka i više od tri godina. On ističe kako su banke, kako kaže, pune novca, ali se on ne plasira u razvoj domaće proizvodnje i prometa na domaćem tržištu. No, dodaje i kako postoje i rješenja za zaustavljanje nelikvidnosti. 
"Rješenje je da vežete uvoz i izvoz. Da kažete da morate izvesti onoliko koliko uvezete u novčanoj ili robnoj protuvrijednosti. Mislim da bi, također, trebalo uvesti i mjenice kao platežno sredstvo u domaćem prometu“, kaže Lasić.

Prema nekim podacima, međusobna unutarnja dugovanja u BiH premašuju 20 milijardi konvertibilnih maraka. Tvrtke nastoje u tom vremenu kompenzirati međusobna potraživanja, no svi se slažu kako to nije pravi put za suzbijanje nelikvidnosti i koja poprima zabrinjavajuće razmjere.

 

Autor: Milan Šutalo

Odg. ur.: A. Šubić