Povijesni sastanak bez konkretnih rezultata
16. studenoga 2008
Sudionici se obvezuju da će poduzeti "energične napore" u stabilizaciji svjetskog gospodarstva. Spominje se stroža kontrola bonitetskih agencija i hedge-fondova. Ističe se nužnost bolje informiranosti u cilju zaštite potrošača, a na programu je i reforma međunarodnih financijskih organizacija. Osim toga, traže se i jasnije smjernice kod izrade bilanci, a načeta je i mogućnost intervencije kod menađerskih plaća. Nije najavljena izrada globalnog programa za poticaj gospodarskog rasta, nego samo inicijative pojedinih država. Sve to piše u akcijskom planu od pet stranica, usvojenog na sastanku na vrhu skupine G20, koju čine najveće industrijske zemlje i države u razvoju, a na koje otpada 90 posto globalnog brutto domaćeg proizvoda.
Kako reformirati financijske organizacije
No, jedno od najvažnijih pitanja samo je načeto: reforma međunarodnih financijskih organizacija, u prvom redu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Neki priželjkuju da one preuzmu nadzornu ulogu na svjetskom financijskom tržištu, ali za to im nedostaje globalna podrška. Jer, te dvije organizacije mnogi smatraju produženom rukom Amerikanaca i Europljana - za njih su i rezervirane vodeće pozicije u tim ustanovama. Osim toga, stručnjaci upozoravaju da MMF za uspješni krizni menađment treba i znatno više novca, a svježim novcem trenutačno raspolažu samo države poput Kine, Japana i Saudijske Arabije, koje bi u tom slučaju zahtijevale i pravo na suodlučivanje.
Konkretne mjere tek dogodine
Inače, akcijski plan je impresivan, ali u njemu se samo utvrđuju načela, a ne konkretne mjere. Njih bi trebale izraditi države sudionice do kraja ožujka 2009. godine, a o detaljima će biti govora na idućem summitu 30. travnja u Londonu. U stvari je ovaj skup bio prije svega znak da su državnici prepoznali uzroke krize. Pri tome se novi impulsi i te kako očekuju od novoizabranog američkog predsjednika Baracka Obame. Jer, najvažniji sudionici ovog skupa nisu imali baš zavidne polazne pozicije: Bush je u odlasku, Europljani klize u recesiju, Rusija je zabrinuta zbog pada cijene nafte. Pa ipak, bio je to povijesni sastanak već zbog same činjenice da je uopće održan u ovom sastavu i u ovom kontekstu.
Sve su oči uprte u Obamu
Mada se nije osobno pojavio na summitu, budući američki predsjednik Barack Obama i te kako je bio marljiv iza kulisa. Njegovi savjetnici sastali su se s predstavnicima više zemalja. Upućeni vjeruju da će Obamina Vlada biti otvorenija za prijedloge o široj regulaciji financijskih tržišta, o jačanju međunarodnih institucija i o strožim mjerama protiv poreznih oaza. No, naravno, sve to samo do određene granice. Jer, ideja slobodne trgovine i slobodnog tržišta u SAD-u je čvrsto uvriježena bez obzira na stranački predznak aktualnog predsjednika. (ajg)