Povećana smrtnost zbog koronavirusa | Panorama | DW | 10.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Povećana smrtnost zbog koronavirusa

U Njemačkoj je u prvih 12 mjeseci pandemije preminulo 7,5 posto ljudi više nego godinu dana ranije. COVID-19 je, po navodima Saveznog ureda za statistiku, posebno teško pogodio stariju populaciju.

Povećana smrtnost. Grozna riječ. To je pojam kojim se opisuje koliko je ljudi više preminulo tijekom jedne godine u nekoj zemlji – zbog nekog izvanrednog događaja ili izvanrednih okolnosti. Glavni zaključak na temelju bilance koju je predočio Savezni ured za statistiku glasi: pandemija koronavirusa je i u Njemačkoj dovela do mjerljivog porasta stope smrtnosti. A koliko će ta povećana smrtnost na koncu iznositi, to se sada ne može predvidjeti, rekao je u četvrtak dopredsjednik tog Ureda sa sjedištem u Wiesbadenu, Christoph Unger:

„Prije točno dva tjedna je Institut Robert Koch objavio potresni podatak o 100.000 osoba koje su u Njemačkoj preminule zbog COVIDA-19. Još je prerano za bilancu.”

Porast stope smrtnosti

Cijepljenje djece u Njemačkoj protiv koronavirusa

Cijepljenje djece u Njemačkoj protiv koronavirusa

U dosadašnjem tijeku pandemije se itekako može razaznati porast stope smrtnosti. „U prvih 12 mjeseci pandemije, od ožujka 2020. do veljače 2021. porast je bio visok”, kaže Unger. "Preminulo je 7,5 posto ili skoro 71.000 više ljudi nego u razdoblju prije toga. Najveći broj smrtnih slučajeva je zabilježen u prosincu 2020., odnosno u siječnju 2021.”

A upravo tijekom ta dva mjeseca se dogodio vrhunac drugog vala pandemije u Njemačkoj, vlasti su tada uoči Božića uvele znatne restrikcije, uključujući i smanjenje broja kontakata.

Pomažu li restrikcije?

Zanimljiv je zaključak do kojeg su došli Unger i njegovi suradnici iz Saveznog ureda za statistiku, pogotovo što se tiče uvođenja i ukidanja zabrane kontakata, zatvaranja kafića i barova, kazališta i restorana: „Do povećanja stope smrtnosti je došlo usprkos mjerama koje su uvedene sa ciljem suzbijanja pandemije. Ne možemo reći što bi se dogodilo da tih mjera nije bilo ili da su one bile blaže od tadašnjih restrikcija.“

Vjerojatno je, iako se to ne može precizno navesti, da bi broj smrtnih slučajeva bio veći da nije bilo tih mjera. Može se itekako brojkama dokazati da nošenje maske ili odustajanje od društvenih kontakata utječe na suzbijanje širenja infektivnih bolesti. Unger: „Statistika o uzrocima smrti nam pokazuje da su mjere dovele očito do znatno manjeg broja smrtnih slučajeva zbog nekih drugih infekcija, odnosno oboljenja dišnih puteva. U 2020. je u odnosu na prosječan broj žrtava između 2016.-2019. preminulo oko 3.800 ljudi manje od posljedica zaraznih bolesti.” Na prelasku iz 2020. u 2021. praktički uopće nije registrirana pojava uobičajenog vala gripe.

Manje operacija…

U Njemačkoj, ali i u drugim zemljama se često priča o visokom pritisku na bolnice, pogotovo na odjelima intenzivne njega – i to zbog COVID-pacijenata. Tijekom aktualnog, snažnog četvrtog vala pandemije mnogi su ljudi bili preplašeni fotografijama transporta teško oboljelih pacijenata zrakoplovima Bundeswehra u druge, manje pogođene regije.

Statistički pokazatelji kažu: u 2020. u Njemačkoj je registrirano skoro 2,5 milijuna (odnosno 13% manje) tretmana u bolnicama. Posljednji put je ta brojka bila na tako niskoj razini 2006. Broj operativnih zahvata u 2020. je pao skoro za deset posto.

Uglavnom stariji pacijenti

Podaci njemačkih statističara potvrđuju i tezu da je pandemija pogotovo teško pogodila starije osobe s komorbiditetima – odnosno da upravo pripadnici tog dijela populacije češće umiru od posljedica COVIDA-19. Oko 70% osoba koje su preminule od posljedica COVIDA-19 tijekom 2020. godine bili su ljudi stariji od 80 godina. I većina ih je od ranije imala tipične bolesti koje muče starije ljude: srčane probleme, demencija, problemi s bubrezima ili dijabetes.

Prije pandemije su ti ljudi često umirali od posljedica upale pluća ili drugih infekcija, a sada je često uzrok smrti koronavirus.

A stopa suicida?

Pandemija, odnosno razne restrikcije u životima građana dovele su do porasta psihičkih problema, do osjećaja usamljenosti, anksioznih poremećaja, depresija i teških oboljenja koje su s time povezana, to je ono na što brojni stručnjaci često upozoravaju.

U tom je kontekstu iznenađujuće i još jedno saznanje Saveznog ureda za statistiku, kako napominje Karin Böhm, šefica Odjela za zdravlje i socijalna pitanja pri tom Uredu: "U 2020. je 9.206 ljudi svoj život okončalo suicidom. To je druga najniža brojka samoubojstava od 1980. Još niži je broj suicida bio 2019., tada je iznosio 9.041.”

Kako je Njemačka do sada prošla kroz pandemiju?

Usprkos dramatici zbog aktualnog razvoja pandemije u Njemačkoj, Felix zur Nieden iż Saveznog ureda za statistiku kaže da je dosadašnja njemačka bilanca u borbi protiv pandemije sve u svemu solidna: „U međunarodnoj usporedbi može se reći da je Njemačka bila relativno blago pogođena pandemijom. U drugim zemljama su učinci pandemije bili znatno veći.”

Pogledajte video 02:31

Njemačke bolnice na rubu kapaciteta

U brojnim zapadnoeuropskim zemljama je tijekom 2020. godine uočen tako visok pad očekivanog životnog vijeka kao nikada još od Drugog svjetskog rata. U Njemačkoj, tvrde stručnjaci, uočavaju se doduše neki efekti, ali oni ni izbliza nisu tako jasni kao u brojnim drugim zemljama: U Velikoj Britaniji apsolutni broj žrtava iznosi oko 146.000, a u Italiji 144.00, što je puno više nego u Njemačkoj, koja ima više stanovnika nego te dvije zemlje.

Deutsche Welle suzdržano izvještava o temi suicida zato što postoje neke naznake da neke vrste izvještavanja o toj temi mogu dovesti do „oponašanja“ reakcija. Ako i sami patite od emocionalnih problema ili razmišljate o samoubojstvu, nemojte oklijevati i potražite pomoć. Kontakte nadležnih institucija u zemlji u kojoj živite možete pronaći na web-stranici: https://www.befrienders.org/ . Ako živite u Njemačkoj, za pomoć se možete obratiti i besplatnom telefonskom savjetovalištu pozivom na broj 0800/111 0 111 ili 0800/111 0 222.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva