Postignut dogovor za Libanon
21. svibnja 2008
Glavne točke dogovora su promjena izbornog zakona, nova podjela izbornih jedinica u Bejrutu i izbor predsjednika države, možda već idućeg tjedna. Šijitski Hezbolah je dobio 11 ministarskih mjesta u vladi i protiv svake vladine odluke će moći uložiti veto. Nije, međutim, riješeno pitanje razoružanja Hezbolaha koji je nedavno nasilnim napadima na vladine trupe, kao i sunite i Druze u Bejrutu i drugim dijelovima Libanona tu zemlju doveo na rub novoga građanskog rata.
Glavni problem vjerska podjela
Jedan od glavnih problema ostaje podjela Libanona na 18 različitih vjerskih grupacija, od kojih većina odlučno zahtijeva politička prava. Najveća i zacijelo najvažnija grupacija su šijiti. Oni su dugo bili zapostavljeni kao siromašno, neobrazovano seosko stanovništvo. Sad oni zahtijevaju sve veći utjecaj u vlasti, a njihove zahtjeve podupire naoružana milicija Hezbolah, koju podupiru Sirija i Iran.
Politički sustav u Libanonu počiva na raspodjeli vlasti prema dogovoru postignutom početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća. Francuska uprava je htjela trajno sačuvati svoj utjecaj pa je predsjednik morao uvijek biti maronitski kršćanin, predsjednik vlade sunit, a predsjednik parlamenta šijit. I funkcije u državnim službama pa čak i u vojsci raspoređene su prema takvom ključu, a na temelju popisa stanovništva iz 30-ih godina prošlog stoljeća.