Posrednička uloga Sebastiana Kurza | Politika | DW | 01.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Posrednička uloga Sebastiana Kurza

S austrijskim preuzimanjem predsjedanja Vijeću EU-a (1. srpnja) po prvi put će na čelu biti koalicija s desničarskim populistima. Migracije će toj zemlji biti središnja tema.

Ne nazire se još kraj spora u vezi sa zajedničkom europskom migrantskom politikom: u Njemačkoj je vladajuća koalicija na teškoj kušnji, države Višegradske skupine su i dalje na kursu konfrontacije s ostatkom EU-a, a Italija je zatvorila svoje luke za izbjeglice spašene nakon brodoloma. Na summitu EU-a su se teškom mukom dogovorili da bolje zaštite vanjske granice EU-a. No, pitanje kako će migranti dalje biti raspoređivani u EU-u ostalo je bez odgovora.

I upravo sad Austrija preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, zemlja koja je posljednjih godina izrazila vrlo malo spremnosti na kompromise u izbjegličkoj politici. Sebastian Kurz iz konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP) u Beču vlada zajedno s FPÖ-om, strankom koja je neprijateljski nastrojena prema strancima. Kurz - koji je u najvećem jeku izbjegličke krize 2015. bio ministar vanjskih poslova - kazao je tada da je zadužen za zaustavljanju imigracije u EU.

Tusk, Kurz i Borisov prilikom predaje predsjedanja Europskim vijećem Austriji

Tusk, Kurz i Borisov prilikom predaje predsjedanja Europskim vijećem Austriji

Konsenzus oko zaštite vanjskih granica

"Vjerujem da ljudi imaju pravo kada kažu da se na europskoj razini konstantno priča o temi migracija, a da se de facto ništa ne događa", kazao je Kurz nekoliko dana uoči početka austrijskog predsjedanja u Bruxellesu. Šestomjesečno predsjedanje Austrije Vijećem EU-a će biti pod geslom "Europa koja štiti". Predsjednik austrijske Vlade želi pod tim geslom u prvi plan istaknuti smanjenje useljavanja na svim migrantskim rutama. Najnoviji dogovor EU-a da se na sjeveru Afrike izgrade kampovi za smještaj brodolomnika, za Austriju znači da se ide u pravom smjeru.

Kurz također napominje da je ograđivanje sada postalo zajednički cilj. On na to gleda kao na pozitivan razvoj. "2015. nije bilo tako. Sada jest i samo to je već kretanje u pravom smjeru." Austrija se zalaže za bolju zaštitu vanjskih granica EU-a i planira ojačati Agenciju za zaštitu granica Frontex.

Europska komisija je već predložila da se do 2027. Frontex pojača s 10.000 novih službenika. Ni Austriji, a ni drugim zemljama EU-a, to nije bilo dovoljno brzo i na posljednjem summitu EU-a su se dogovorili da se Frontex ojača već do 2020. No, bez obzira što je poboljšanje zaštite vanjskih granica naišlo na široko odobravanje, bit će to teško provesti u djelo.

 Protiv Europe koja ubija. Izolacija, izrabljivanje, rasizam, stoji na transparentu.

Prosvjed u Schladmingu prilikom austrijskog preuzimanja predsjedanja Europskom vijeću. "Protiv Europe koja ubija. Izolacija, izrabljivanje, rasizam", stoji na transparentu.

Posljednje povećanje broja osoblja u Frontexu, za 1.500 novih službenika, još nije provedeno, jer nacionalne vlade otežu sa slanjem ljudi na intervencije zaštite granica EU-a. Ovo posljednje povećanje Saskia Stachowitsch, voditeljica austrijskog Instituta za međunarodnu politiku u Beču, smatra nerealnim. "Znajući koliko je ovo posljednje bilo teško, ne vjerujem da će to biti jednostavno."

Austrija kao posrednik?

Nema puno jedinstva ni glede pitanja što će se dogoditi s migrantima koji već borave na teritoriju EU-a. Vlada u Rimu već godinama zahtijeva da se izbjeglice kojima je priznat status u toj zemlji rasporede po drugim zemljama EU-a. Slovačka i Mađarska su se bezuspješno žalile na zaključak EU-a iz 2015., ali bez obzira na to ne primaju izbjeglice. Pa ni Austrija, kao uostalom ni mnoge druge zemlje EU-a, nije ispunila kvote zacrtane postignutim sporazumom.

Jean Asselborn

Jean Asselborn

"Predsjedanje ima zadaću objediniti fundamentalne pozicije", kazao je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn za njemačku radijsku postaju Deutschlandfunk. "Smatram da nije ispravno, nije dobro, nije europski i na kraju da je pogrešno da se Austrija tako snažno i svim sredstvima stavlja na stranu Višegradske skupine. To će naštetiti Europskoj uniji!" Bez zajedničkog europskog rješenja o "raspoređivanju tereta", dakle raspoređivanju migranata unutar Europske unije, dugoročni spor o useljavanju neće biti riješen, smatra Asselborn.

Kancelar Sebastian Kurz je kazao uoči početka predsjedanja da će njegova zemlja preuzeti posredničku ulogu između zaoštrenih fronti. No, treba pričekati i vidjeti hoće li Austrija zaista uspjeti svoje jasne stavove staviti u drugi plan, kaže Janis Emmanouilidis, znanstveni direktor trusta mozgova "European Policy Centre" u Bruxellesu.

Proračun EU-a i Brexit

Druga tema kod koje će Austrija morati posredovati su pregovori o proračunu EU-a za idućih sedam godina. Financijski okvir u razdoblju od 2021. do 2027. će biti prvi proračun bez Velike Britanije. A kako bi se kompenziralo to što će izostati jedan platiša, Europska komisija smatra da ostale zemlje trebaju povećati neto uplate.

Janis Emmanouilidis

Janis Emmanouilidis

Kancelar Kurz je odbacio povećanje uplata u proračun kao "neprihvatljivo" i najavio "žestoke pregovore". Natezanje oko aktualnog proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. trajalo je dvije i pol godine. Pojedine države, a među njima i Njemačka, zahtijevaju ovaj put da se znatno brže postigne kompromis, u idealnom slučaju još prije izbora za Europski parlament sljedeće godine u svibnju, kazao je politolog Janis Emmanouilidis.

U vrijeme austrijskog predsjedanja pada i ključni dio pregovora o Brexitu. To bi u svakom slučaju trebalo završiti kako se ne bi dogodilo da Velika Britanija 2019. izađe iz EU-a bez postignutog sporazuma. Ali, hoće li se to i dogoditi ostaje otvoreno. Nekoliko važnih točaka su sporne na britanskoj strani: hoće li u budućnosti biti graničnih kontrola između Sjeverne Irske i Republike Irske, kao i pitanje hoće li Velika Britanija ostati na zajedničkom tržištu. Ako se Britanci pravovremeno dogovore, onda bi se Austrija kao predsjedateljica morala pobrinuti za to da među preostalim članicama EU-a ne bude nejednakosti, kako bi se pregovori završili što je moguće brže.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva