1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okoliš

Posljedice promjene klime - stanje je alarmantno

Dunja Dragojević
7. listopada 2020

Poplave, suše, smog – sve što čovjek čini prirodi, kad-tad mu se obije o glavu. Posljedice promjene klime na raznim krajevima Europe ljude suočavaju s egzistencijalnim problemima.

https://p.dw.com/p/3jYId
Symbolbild Klimawandel | Erdkugel im Wasser
Foto: picture-alliance/Bildagentur-online/Ohde

#EUROPEO: Katastrofalne posljedice promjene klime

More na nekoliko koraka od kuće. Valovi koji se zimi dramatično pjene, a ljeti blago oplakuju obalu. Pogled je to na koji su stanovnici velškog mjesta Fairbournea ponosni, pogled koji ih ispunjava srećom - ali i strahom. "Home is where the beach is" ("Dom je tamo gdje je plaža" - stoji na tabli pred kućom jednog para koji živi tek koji metar od plaže. Stvarnost, međutim, izgleda na obali Walesa drugačije: tamo gdje je plaža je opasno imati dom. Jer njega bi moglo progutati more. Nadležne vlasti, štoviše, tu opasnost procjenjuju toliko velikom da traže od stanovnika da se što prije presele.

Znanstvenici procjenjuju da bi zbog pojačanog otapanja ledenih masa i globalnog zatopljenja razina mora mogla idućih desetljeća ubrzano rasti. Prije su polazili od pretpostavke da će do kraja stoljeća razina mora porasti do 80-ak centimetara, sada računaju da bi se mogla popeti preko jednog metra, ako se klima nastavi mijenjati dosadašnjim tempom. Već sada je u mnogim dijelovima svijeta stanje dramatično. Indonezijska vlada planira tako kompletnu Jakartu, megacity od 30 milijuna stanovnika, od 2024. preseliti na obližnji otok Borneo. Razlog: more se diže, a tlo na kojem se nalazi Jakarta tone. Ugroženi su i mnogi nizinski dijelovi Europe - u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Njemačkoj...

Muke poljoprivrednika

U Njemačkoj se broj poplava u proteklih 10 godina - udvostručio. Ali generalno je sve više meteoroloških ekstrema. Oluje lome šume, suše dugoročno uništavaju tlo, a time poljoprivrednicima temelj egzistencije: njihova stoka nema dovoljno hrane, biljke se nemaju čime zalijevati. Nije ovdje pritom više riječ o nekim pesimističkim, kataklizmičkim scenarijima za budućnost - radi se o stvarnosti u kojoj njemački seljaci već sada žive.

Suša u Brandenburgu
Suša u BrandenburguFoto: picture-alliance/A. Franke

Ali Greta Thunberg nije više usamljena. Na svim krajevima Europe se ljudi bore protiv investicijskih planova koji obećavaju profit i ne mare za štetu koja će biti učinjena prirodi. Što lokalno stanovništvo može kad se udruži u borbi protiv takvih planova pokazuje primjer iz doline Neretvice. Mještani i ekološki aktivisti su odlučni u naumu da spase svoju rijeku i poručuju: "Njihovo je da probaju, naše je da ne damo i nećemo, garantiramo!"

Četvorodnevni radni tjedan za dobrobit prirode?

Ljudi počinju shvaćati da ekološka osviještenost nije hir "tamo nekih eko-freakova", već nužnost. Traže se inovativna rješenja kojima bi se mogla zaustaviti galopirajuća promjena klime i spriječiti ekološka katastrofa. Jedna od takvih ideja je i ideja o radnom tjednu koji više neće trajati pet nego četiri dana. Može li se s manje rada učiniti velika usluga prirodi? Znači li to velike financijske gubitke za poslodavca? Odgovore na ova pitanja ćete naći u ovotjednom izdanju našeg tv-magazina Europeo. U njemu smo posjetili stanovnike Fairbournea kojima bi more moglo ukrasti dom, poljoprivrednika u Brandenburgu čija goveda više nemaju dovoljno sijena, dolinu Neretvice u kojoj ljudi zaustavljaju bagere i vodopade kosovske rijeke Miruše koji su ostali - bez vode.