Posljedice odbijanja članstva Kosova u Interpolu | Politika | DW | 20.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Posljedice odbijanja članstva Kosova u Interpolu

Kosovo nije primljeno u Interpol i službeni Beograd djeluje, reklo bi se, koliko iznenađeno, toliko i vrlo zadovoljno. Međutim, ishod glasovanja u Dubaiju mogao bi pojačati tvrdoglavost i na jednoj i na drugoj strani.

Uoči glasovanja na Generalnoj skupštini Interpola u Dubaiju političari iz Srbije širili su zabrinutost ukazujući na to da je prijam Kosova u Interpol postao poprište velike politizacije i velikih pritisaka na mnoge zemlje članice. Nakon konačnih rezultata glasovanja, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je zadovoljstvo, ali i u svom tradicionalnom stilu pozvao na skromnost i oprez u proslavljanju, kako je rekao, „male pobjede nad velikom silom".

Istovremeno, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić je odluku Generalne skupštine Interpola ocijenio kao „veliku pobjedu Srbije i dokaz da se na silu ne može ništa uraditi". Dačić je posebno apostrofirao podršku austrijskog kancelara Sebastiana Kurza članstvu Kosova u Interpolu, koju vidi kao veliku izdaju navodnog prijateljstva Austrije i Srbije. No, za tu prozivku Austrije očito nije bilo nekog posebnog diplomatskog razloga, osim želje ministra Dačića da pokaže kako on i Vojislav Šešelj imaju isti smisao za neukusan humor.

Naredna točka sukoba Beograda i Prištine

Srbija je, nakon glasovanja o članstvu Kosova u Interpolu, sasvim sigurno ojačala svoju pregovaračku poziciju na međunarodnom parketu. Postoji, međutim, i bojazan da bi poraz Kosova samo mogao pojačati tvrdoglavost i na jednoj i na drugoj strani. Srpska strana to može tumačiti kao dodatnu podršku koja joj stiže iz svijeta, a Kosovo kao još jednu frustraciju koja može izazvati nove nepromišljene poteze.

Kosovo je već izazvalo dodatne regionalne napetosti uvođenjem takse od deset posto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a nakon toga otišlo i korak dalje. Novim odlukama vlasti u Prištini dodatno je zabranjen uvoz sve robe na kojoj stoje oznake Kosovo UNMIK, Kosovo i Metohija, ili Kosovo UN 1244. Tu negdje iza ugla kriju se i najave o formiranju vojske Kosova, što prema riječima vanjskopolitičkog komentatora Boška Jakšića može biti sljedeća točka sukoba Beograda i Prištine: „Mislim da Kosovo tek sada neće odustati od formiranja vojske i ovo glasovanje u Interpolu to može samo ubrzati. Jer, to bi bila neka vrsta melema na ranu prištinskih vlasti. To bi na neki način bila i potvrda da Kosovo od nekih stvari neće odustati", kaže Jakšić za DW.

Poruka Zapadu?

Glasanje o članstvu Kosova u Interpolu u Beogradu se vidi i kao dio šireg geopolitičkog konteksta, što je pokazalo i obraćanje državnog vrha Srbije nakon priopćivanja konačnih rezultata. Svijet se promijenio, smatra državni vrh Srbije, i stvari se više ne mogu rješavati pritiscima. Predsjednik Srbije Vučić je više puta skrenuo pozornost na, kako je istaknuo, neravnopravnu borbu male Srbije protiv velikih sila, i to će najvjerojatnije biti dodatni impuls Srbiji da diplomatsku bitku preseli na što širi svjetski teren.

S tim ocjenama se slaže i Boško Jakšić koji primjećuje da je ishod glasovanja u Interpolu na neki način i poruka Zapadu: „Oni bi na osnovu toga trebali vidjeti da se Kosovo suočava s ozbiljnim otporima. Jer, oni koji nisu glasovali za prijam Kosova, nisu glasovali toliko protiv Kosova, nego više kako bi podržali diplomatski proces koji bi trebao dovesti do konačnog rješenja. Tako da ovo vidim i kao neku vrstu podrške pregovaračkom procesu između Beograda i Prištine", ističe Jakšić.

Kako otkočiti dijalog?

Pregovarački proces trenutno je zakočen, ali Beograd sada s novim samopouzdanjem kreće u novu rundu političkog nadmudrivanja s Europskom unijom oko nastavka briselskog dijaloga. Beograd očekuje da Priština najprije ukine takse, a zatim i da ispuni nešto od obveza iz Briselskog sporazuma. Ministar Ivica Dačić tako navodi da, nakon poraza u Interpolu, očekuje novo povećanje taksi, ali i dodaje kako to svakako neće omesti Srbiju u nastavku diplomatske borbe. „Niste valjda mislili da ćemo vas zbog deset posto primiti u Interpol", poručio je Dačić.

Boško Jakšić misli da bi – pošto je iz ugla Beograda glavni kamen spoticanja Zajednica srpskih općina – međunarodna zajednica tu trebala izvršiti pritisak na albansku stranu. „Bar kako je to predstavljeno u Beogradu – ukoliko se formira Zajednica srpskih općina, to bi ne samo otvorilo dijalog, nego bi vodilo ka bržem krajnjem rješenju", primjećuje Jakšić.

Beograd je pored toga uputio poruku Prištini da ukine takse, i već to može biti ozbiljan test koji bi pokazao kakve su šanse za nastavak dijaloga. Boško Jakšić je uvjeren da će Kosovo ipak odustati od tih mjera i „onda će to tumačiti kao neku vrstu svog ustupka. Tako da se to može promatrati kao trgovinsko-diplomatski manevar, ali ne vjerujem u dugovječnost te odluke. Njome je obuhvaćena i Bosna i Hercegovina – to samo širi konflikt regijom, a to nije ničiji interes".

Pojedini mediji u Srbiji proteklih dana su isticali da je u Beograd stigla ponuda Europske unije u kojoj se za nastavak dijaloga obećava skorašnje otvaranje tri poglavlja. To bi, prema tim navodima, bila neka vrsta mrkve za Srbiju. Aleksandar Vučić je tu priliku iskoristio da naglasi „kako ne voli mrkvu, iako zna da je zdrava".

Boško Jakšić međutim smatra da je riječ o običnom medijskom spinu „kako bi se ponovno pokazalo da Srbiju netko ponovno strašno pritišće i ucjenjuje. To je samo medijska konstrukcija srpskih tabloida", zaključuje Jakšić.

Preporuka uredništva