Posljedice korone: ogroman porast neizlječivo bolesnih | Panorama | DW | 03.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

zdravlje

Posljedice korone: ogroman porast neizlječivo bolesnih

Zbog neodlaska liječnicima i odustajanja od tretmana i operacija tijekom korone mnoge druge bolesti ostale su neotkrivene ili nisu na vrijeme liječene. Posljedice su katastrofalne.

Ovo nisu dobri dani za doktora Petera Hollausa, šefa Plućnog odjela bolnice Marienhaus u Mainzu. U kirurškom odijelu i spuštenog pogleda on stoji u hodniku i kaže: „Za nas je zaista bolno kada vidimo da više ne možemo pomoći pacijentu jer je tumor previše napredovao. Teško je to podnijeti."

U prošlosti, on i njegov tim su bili u stanju uspješno operirati 41 posto pacijenata sa manjim tumorima na plućima, i to s dobrim izgledima za oporavak. Brojke se ove godine razlikuju od ranijih. Ima znatno više težih slučajeva. Liječnici sada mogu operiratri samo četvrtinu oboljelih pacijenata - kod ostalih, prema riječima Petera Hollausa, tumori su toliko veliki da pacijenti ne bi preživjeli operaciju.

Ono što se trenutno dešava na klinici u Mainzu realnost je i u mnogim drugim klinikama u Njemačkoj. Istraživački tim njemačkog političkog magazina Reporter Mainz zatražio je informacije od 20 njemačkih bolnica s najviše oboljelih od raka pluća. Od onih koji su se odazvali na upit, 71 posto kaže da se susreću sa znatno više pacijenata s teškim tumorima pluća nego prije korone 2019. godine. Čak i ako te brojke ne predstavljaju reprezentativan uzorak, one pokazuju o kakvom trendu se radi.

Na Thorax-klinici u Heidelbergu, na primjer, zabilježeno je povećanje smrtnosti od raka za 20 posto, a i doktori Evangelističke bolnice za plućne bolesti u Berlinu imaju za petinu više teže oboljelih slučajeva. Za pacijente to znači: strahovati za život. Jer, uznapredovali rak pluća je teško liječiti. "To znači da davanjem terapija možemo dobiti mało na vremenu, ali pacijentima više ne možemo ponuditi izlječenje", kaže Peter Hollaus. Neki od pacijenata, koje sada viđa, su stari poznanici: "Upravo smo imali pacijenta kojem je prije 4 mjeseca dijagnosticirana sumnjiva promjena na plućima. Nakon toga, on je otišao kući. Sada se vratio s velikim tumorom i više mu nema pomoći”, kaže Hollaus i dodaje da ga to izluđuje.

Kontola u bolnici

Zbog straha od zaraze ili zbog nedostatka termina mnogi nisu išli liječnicima na kontrole

Milijuni otkazanih tretmana

Strah od korone i rizik od infekcije u ordinaciji ili bolnici imali su dramatične posljedice za pacijente tijekom prošle godine. Prema podacima Središnjeg zavoda za zdravstveno osiguranje, otkazano je više od 20 milijuna tretmana. Do značajnog pada odlaska liječniku došlo je i početkom 2021. Prema podacima Znanstvenog instituta zdravstvenog osiguranja AOK, liječnički tretmani i operacije su u razdoblju od listopada 2020. i veljače 2021. za 20 posto smanjeni u odnosu na istonrazdoblje prethodne godine. U proljeće 2020. bilo ih je čak 27 posto manje nego 2019. godine.

Posljedice se osjećaju i u bolnicama za liječenje od dijabetisa i klinikama u koje odlaze pacijenti koji pate od kroničnih bolova. I njima su novinari poslali upitnik. Ni tu se ne radi o reprezentativnom uzorku ali rezultati pokazuju da 50 posto klinika za liječenje od dijabetisa bilježi značajan porast teških slučajeva.

Kada je u pitanju tretman protiv boli, 44 posto ovakvih klinika navodi značajno pogoršanje situacije kod svojih pacijenata - uglavnom zato što su odustali od odlaska liječniku. Za Ruth Hecker, predsjednicu Saveza za sigurnost pacijenata, ovo je kolateralna šteta neuspjele krizne komunikacije u prošloj pandemijskoj godini.

„Na to smo upozoravali prije godinu i pol dana", kaže ona. "Ja zapravo smatram da je savezni ministar zdravstva Jens Spahn, u koga su bile uprte sve oči i koji je bio najistaknutija figura u krizi, trebao preuzeti veću odgovornost u pružanju specifičnih informacija raznim ciljnim grupama. Trebao im je reći: vratite se u bolnice, vratite se u ordinacije, nazovite ih, pregledajte se! To se moglo potkrijepiti primjerima iż prakse i života. Toga je međutim bilo premalo. Zato sada osjećamo posljedice."

Njemačka vlada ne vidi neuspjehe

U saveznom Ministarstvu zdravstva pojašnjavaju da je uvijek jasno naglašavano da se trebaju odgoditi samo one operacije koje s medicinskog aspekta nisu hitne. Dodaju da je ministar Spahn 30. svibnja 2020. godine apelirao na stanovništvo da više odlazi kod liječnika, a u velčjači ove godine promovirao je odlazak na skrining debelog crijeva (kolonoskopiju) s ciljem prevencije raka. No, kako ističu u Ministarstvu zdravstva, „odluku o tome što je medicinski i terapijski nužno donose liječnici koji poznaju svoje pacijente i koji su u stanju najbolje procijeniti situaciju uzimajući u obzir ukupne okolnosti".

Bez obzira na to, Ruth Hecker, predsjednica Akcionog saveza za sigurnost pacijenata, optužuje Ministarstvo zdravstva u Berlinu da je učinilo premalo: "Takve stvari se stalno moraju komunicirati."

Ne zna se u kojoj mjeri i koliko dugo će pacijenti osjećati posljedice izostanka pravodobnog liječenja. U bolnici Marienhaus u Mainzu strahuju da je sadašnja dramatična situacija tek početak. Budući da se rak pluća često otkriva slučajno - zbog otkazivanja tretmana smanjio se i broj slučajnih otkrića. "Ono što nas zapravo mnogo više muči je da postoji gomila ljudi koji imaju rak pluća, a ne znaju za to. A kad saznaju, biće kasno", zaključuje Peter Hollaus, šef Odjela za plućne bolesti bolnice Marienhaus.

jr (ARD-Tagesschau, SWR)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu