Poslije aneksije: Što čeka jugoistok Ukrajine? | Politika | DW | 01.10.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

rat u ukrajini

Poslije aneksije: Što čeka jugoistok Ukrajine?

Ilegalnim pripajanjem regija na jugoistoku Ukrajine, Putin mijenja sudbinu milijuna ljudi. Kako bi se tamo situacija mogla razvijati, kako je u Donjecku, u Hersonu, treba li očekivati otpor i povratak Janukoviča?

Putin slavi aneksiju ukrajinskih teritorija u društvu trenutnih zapovjednika Luganske, Donjecke, Hersonske i Zaporoške regije

Putin slavi aneksiju ukrajinskih teritorija u društvu trenutnih zapovjednika Luganske, Donjecke, Hersonske i Zaporoške regije

„Za mene nisu važne granice i državne teritorije, već sudbina ljudi." Ovo je citat ruskog predsjednika Vladimira Putina iz intervjua njemačkom listu „Bild” u siječnju 2016. Tada se radilo o aneksiji Krima.

Vladar Kremlja posljednjih dana ponovo nasilno mijenja granice Ukrajine i anektira dijelove Luganske, Donjecke, Hersonske i Zaporoške regije. Nakon šestomjesečne okupacije sada slijedi uključivanje tih dijelova Ukrajine u Rusku Federaciju. Pritom Moskva prijeti da će upotrijebiti sve vrste oružja, uključujući i nuklearno, da zaštiti nove dijelove zemlje.

Ukrajina i većina zemalja širom svijeta objavile su da ne priznaju aneksiju, ni „referendume" koji su joj prethodili, na kojima je većina navodno glasala „za". Tko su milijuni Ukrajinaca koji žive s druge strane prve linije fronte i što će se za njih promijeniti?

Razlika u raspoloženju u Donjecku i Hersonu

Ne zna se točan broj ljudi koji su živjeli na okupiranim teritorijama u vrijeme aneksije. U svakom slučaju, riječ je o nekoliko milijuna. Iako su anektirane zajedno, te su regije vrlo različite.

Od 2014. u Donbasu se odvija prinudna selekcija: stotine tisuća, uglavnom mladih ljudi, napustile su samoproglašene „republike", preselile se u Rusiju ili u dio Ukrajine pod kontrolom Kijeva. Ostali su stari i oni koji nisu mogli otići ili koji podržavaju separatizam. „Nekima će se ostvariti ono što su oduvijek željeli. Uvijek postoje određeni dijelovi stanovništva koji kolaboriaraju", kaže Andreas Umland, stručnjak u Štokholmskom centru za istočnoevropske studije (SCEEUS).

Područja koje Rusija namjerava anektirati

Područja koje Rusija namjerava anektirati

Čini se da ih ima više na istoku nego na jugu Ukrajine, ali o ovome nema točnih podataka. Neki u Donbasu su podržali aneksiju, dijelom i iz straha da će morati odgovarati pred sudom ako se vrati ukrajinska državna vlast, kaže Sergej Harmaš. Rođen je u Donjecku, glavni je urednik online novina „Ostrov" i bio je član Trilateralne kontakt grupe za primjenu Minskih sporazuma. „Takvi ljudi će reći da su glasali „za", jer ako se Ukrajina vrati, morat će negdje bježati, vjerojatno u Rusiju", kaže Harmaš. Nitko ne zna koliko ima takvih ljudi.

Kao i na okupiranim teritorijama Donbasa, za šest mjeseci okupacije društvene promjene su se desile i na jugu Ukrajine i u dijelovima Hersonske i Zaporoške oblasti, mada one nisu uvijek dubinske. Stotine tisuća ljudi je pobjeglo, ali među onima koji su ostali ima mnogo onih koji nastavljaju podržavati Kijev. To pokazuju protesti s ukrajinskim zastavama koji su se održavali u prvim tjednima i mjesecima nakon invazije. „U Hersonu i Zaporoškoj regiji mnogi ljudi mrze Rusiju, a u Donjecku i Lugansku ljudima se već osam godina glave pune propagandom", rekao je Harmaš.

Za razliku od Krima, gde je 2014. u vrijeme njegove aneksije živjelo dvije trećine etničkih Rusa, njihov broj u istočnoj i južnoj Ukrajini je manji od polovice stanovništva. Prema popisu iz 2001. najviše etničkih Rusa je bilo u Donjeckoj i Luganskoj regiji - oko 40 posto. U Zaporoškoj i Hersonskoj regiji ih je bilo oko 25, odnosno 15 posto.

Financijska podrška pripojenim teritorijama

Na prvi pogled, formalna aneksija malo će promijeniti život na ovim prostorima, koji su bili pod de fakto ruskom kontrolom posljednjih šest mjeseci. Ali iskustva s Krimom daju naslutiti kako bi se stanje dalje moglo razvijati. Bit će to kombinacija štapa za protivnike i mrkve za lojalne. Plaće i penzije će vjerojatno porasti i Rusija će pokušati obnoviti uništenu infrastrukturu. Zamjenik šefa administracije Kremlja Sergej Kirijenko iznio je tačne brojke 29. rujna. Prema njegovim riječima, 3,3 milijarde rubalja (oko 58 milijuna eura) bit će stavljeno na raspolaganje za „projekte podrške" u novim regijama.

Sve što ima veze s Ukrajinom vjerojatno će sve više biti zamijenjeno ruskim: zakoni, valuta, telekomunikacijski provajderi, jezik, obrazovanje. Jedan od glavnih ciljeva je povratak kulturnoj rusifikaciji regija koje Kremlj smatra povijesno svojima.

Partizani ili tajne službe?

Stanovnici pripojenih regiona morat će izabrati: ili prihvatiti promjene ili im se suprotstaviti – riskirajući život. „To su teške odluke. Mnogi će biti očajni jer ne mogu tačno procijeniti šta će se dalje dešavati", kaže Andreas Umland. Jer, nejasno je koliko će Rusija ostati i koliko brzo Ukrajina može povratiti kontrolu nad tim krajevima. Već postoje izvještaji o represiji, hapšenjima i mučenju ljudi koji su naklonjeni Kijevu. Iskustva na Krimu pokazuju da progon onih koji misle drugačije može trajati godinama.

Pro-ukrajinski protesti u Hersonu protiv ruske invazije (13.3.2022.)

Pro-ukrajinski protesti u Hersonu protiv ruske invazije (13.3.2022.)

Svi muškarci će se suočiti s posebnim testom jer će vjerojatno biti pozvani u rat protiv Ukrajine kao dio ruske vojske. Možda Kremlj na ovaj način želi smanjiti rizik od partizanskog pokreta - koji se do sada na jugu pokazao u obliku nekoliko napada na ljude koji surađuju s okupatorima.

Ali Sergej Harmaš vjeruje da iza toga stoje ukrajinske tajne službe. Ne očekuje masovni partizanski pokret kao tijekom Drugog svjetskog rata i zbog današnjih tehničkih mogućnosti progona. „Partizani danas i u Drugom svjetskom ratu su različite stvari. Danas postoji video-nadzor i telefonski nadzor. Ono što vidimo je rad organiziranih grupa koje vode tajne službe", kaže Harmaš.

Ukrajinci na istoku i jugu bit će testirani na razne načine na lojalnost novim vladarima, na primjer dijeljenjem ruskih putovnica. To je bio slučaj na Krimu i Donbasu, gdje je ovaj proces počeo prije više godina. Ali moguće su i razlike u odnosu na krimski scenarij.

Posmatrači ne očekuju preseljavanje velikih razmjera iz Rusije, kao što se dogodilo na Krimu. Razlog su borbe koje su u toku. „Neće biti ni povratka bivših stanovnika Donjecka iz Rusije, gdje se koriste kao radnici, tim prije što u Donbasu nema posla. Najvažnija poduzeća su uništena", kaže Sergej Harmaš. „Atraktivnost ovih teritorija za Rusiju će biti niska. Rusi će se plašiti da će jednog dana morati ponovo napustiti te krajeve. To neće funkcionirati", slaže se Andreas Umland.

Luhansk prije referenduma (22.9.2022.)

Luhansk prije referenduma (22.9.2022.)

Hoće li se Janukovič i Azarov vratiti u Donjeck?

I dalje je otvoreno pitanje tko može formirati novu regionalnu državnu vlast. Hoće li lokalni Ukrajinci upravljati anektiranim teritorijama ili zvaničnici koje bi poslala Rusija? Ruski okupatori su se do sada oslanjali na mještane, bivše članove nekadašnje proruske „Stranke regija" predsjednika Viktora Janukoviča, koji su 2014. prebjegli u Rusiju.

Hoće li se sada tamo vratiti Janukovič, njegov premijer Nikolaj Azarov i drugi odbjegli predstavnici tadašnje ukrajinske elite u Donbasu? Stručnjaci to ne isključuju, ali ipk ne vjeruju da će se ti ljudi vratiti na vlast.

U međuvremenu su se formirale nove elite koje se ne žele povući, smatra Harmaš. Moguće je, međutim, da će se rukovođenje regijama prebaciti s Ukrajinaca na zvaničnike iz Rusije. Ruska štampa je već opisala takav razvoj događaja. Na nekim nivoima ovaj proces je čak već i započeo.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu