Poruka njemačkim Židovima: Ostanite u Njemačkoj | Politika | DW | 12.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Poruka njemačkim Židovima: Ostanite u Njemačkoj

Prošle su duge minute dok je stigla policija pred sinagogu. Nakon napada u Halleu židovske zajednice u Njemačkoj traže bolju zaštitu sinagoga. Opunomoćenik Vlade za antisemitizam poziva Židove da ne napuštaju zemlju.

Opunomoćenik njemačke vlade za antisemitizam Felix Klein je apelirao na sve Židove u Njemačkoj da ostanu u zemlji. "Napad u Halleu ne bi smio biti poticaj za to da moramo početi razgovarati o iseljavanju Židova", izjavio je Klein u razgovoru za list Mannheimer Morgen. U Njemačkoj danas ima Židova koji ozbiljno razmišljaju o tome da se isele, kaže Klein. "To je alarmantno." Ako bi se Židovi odlučili za odlazak, to bi bio pogrešan signal, jer bi "to značilo da su počinioci onda postigli svoj cilj. Zbog toga je važno poručiti:  Mi se ne damo zastrašiti. To bi bio najbolji odgovor."

Vladin opunomoćenik naglašava da je "čudo da uopće postoji ponovno židovski život u Njemačkoj nakon 1945." Klein je istovremeno pozvao sve njemačke građane da posjete sinagoge, židovske kulturne programe ili židovske restorane. "Židovski život je dio naše društvene raznolikosti. Budimo odvažni i stavimo ponekad kippu na glavu. To bi bio znak empatije", poziva Klein.

Felix Klein

Felix Klein

Istovremeno je njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer u jednom intervjuu njemačkoj televiziji ZDF najavio skoru zabranu šest desnoekstremnih grupa u Njemačkoj. On smatra da je opasnost od desnog ekstremizma u zemlji vrlo velika i da se u svakom trenutko može računati s novim napadima. Po njegovoj procjeni u zemlji trenutno ima oko 24.000 desnih ekstremista, od čega se barem pola njih vodi kao potencijalno spremne na primjenu nasilja. 

Pojačati zaštitu sinagoga u Njemačkoj

Na ulaznim vratima sinagoge u Halleu vide se rupe od metaka iznad i ispod brave. To su tragovi napada. Desnoekstremni terorist je pokušao upasti u zaključanu sinagogu, pred sinagogom je ubio jednu ženu, a jednog muškarca u obližnjoj zalogajnici. Da vrata sinagoge nisu bila tako čvrsta, napadač je mogao upasti u sinagogu i počiniti masakr.

Iza vrata je bilo oko 80 ljudi na bogoslužju povodom Jom kipura, Dana pomirbe, najvažnijeg židovskog blagdana. "Najprije sam morao shvatiti što se događa", izjavio je predsjednik zajednice Max Privorozki za DW. Privorozki je onda pozvao policiju, vjernici su na vrata nagurali namještaj i od vrata pobjegli u unutrašnjost zgrade, u kuhinju. Nakon više od deset minuta policijski auto je stigao pred vrata, kaže Privorozki.

Rupe od metaka u drvenim vratima sinagoge. (Reuters/F. Bensch)

Vrata su izdržala pucnjeve iz vatrenog oružja. Tako je izbjegnut masakr.

Ubojstva su mogla biti spriječena

Dobro posjećenu sinagogu u Halleu, znači, nije čuvala policija? "U Halleu, u Sasko-Anhaltskoj to je normalno", kaže Privorozki. "U stalnom smo kontaktu s policijom. Ali, po njihovim navodima bilo je dovoljno što su povremeno, ne znam koliko često, prolazile policijske ophodnje. Oni kažu: ako se policiju ne vidi to ne znači da ona nije tu."

Da je jedan policajac bio na licu mjesta, na straži ispred sinagoge, onda bi napadač mogao odmah biti onesposobljen, kaže Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj u razgovoru za Deutschlandfunk. Dva ubojstva bi tako vjerojatno bila spriječena, kaže on. "Očito policija nije prije napada ispravno procijenila situaciju", smatra Schuster.

Sinagoga kao utvrda

Rad policije u Njemačkoj je stvar pokrajina. U većini saveznih pokrajina se više radi na zaštiti sinagoga nego u Sasko-Anhaltskoj. U Sjevernom Porajnju i Vestfaliji je policijska zaštita ispred sinagoga i drugih židovskih ustanova kao škola ili staračkih domova stalno "visoka", kaže jedna glasnogovornica pokrajinskog ministarstva unutarnjih poslova u razgovoru za DW. Ne otkriva pojedinosti iz sigurnosnih razloga, kaže ona i dodaje da je nakon napada u Halleu angažirano više policajaca nego inače. "Ustanove su pod nadzorom 24 sata na dan, sedam dana u tjednu."

Sinagoga u Kölnu (picture-alliance/Arco Images)

Sinagoga u Kölnu podsjeća na utvrdu

Ispred sinagoge u Kölnu zaštita je vidljiva po policijskom vozilu. Kao i svakog dana i danas je ono ispred zgrade s Davidovom zvijezdom. Do ulice su ispred zgrade betonske zapreke, a zbog teških metalnih vrata i neoromaničkih ukrasnih tornjića sinagoga pomalo podsjeća na utvrdu. Danas je pred vratima cvijeće.

Za zaštitu sinagoga savezna pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija ne stavlja na raspolaganje samo policajce. Sa židovskom zajednicom je potpisan i državni ugovor po kojem ova pokrajina svake godine daje tri milijuna eura za jačanje sigurnosti židovskih ustanova: za čvršća vrata, nadzorne kamere i skloništa u koja se ljudi mogu skloniti u slučaju opasnosti. Neke židovske zajednice su osim toga angažirale privatne zaštitare. Pritom kao savjetnici za sigurnost pomažu i bivši izraelski vojnici.

Cvijeće i policajci i u Berlinu

Slična slika kao u Kölnu vidi se i ispred Nove sinagoge u središtu Berlina. I nju svakodnevno čuva policija, a prolaznici su pred nju položili cvijeće za žrtve napada. Jedna starija žena kaže da je ovamo došla jer je čula da se tu održava tihi prosvjed, ali njega nije bilo. "Mora se nešto hitno poduzeti. Političari ništa ne čine. 3. listopada su neonacisti mogli marširati, a ljudi kao ja su bespomoćno stajali pored cesta." Jedan mladić koji radi za jednu kršćansku crkvu došao je ovamo iz solidarnosti. "To se već duže osjeća u zraku, politički i društveni razvitak je takav", kaže on. Smatra da su židovske zajednice više ugrožene nego prije nekoliko godina. "Ako se društvo cijepa, polarizira, onda se uvijek postavlja pitanje: što je sa Židovima?"

Cvijeće i svijeće ispred sinagoge (picture-alliance/dpa/S. Stache)

Ispred brojnih sinagoga, kao ovdje u Halleu, ljudi su palili svijeće i polagali cvijeće za žrtve terorističkog napada.

Posjetitelji iz inozemstva su znatno manje zabrinuti za Židove u Njemačkoj. Iz Australije je došao jedan stariji židovski bračni par. Muškarac kaže: "Veseli nas da ovdje vidimo policiju i veseli nas da Njemačka preuzima odgovornost i štiti sinagoge." A njegova supruga dodaje da bi i u njezinoj domovini policija morala štititi škole i sinagoge. Jedan mladi par iz Londona je zgrožen zbog napada u Halleu, ali žena kaže: "Ovamo smo došli jako sretni. I otkako smo ovdje ni u jednom trenutku se nisam osjećala nesigurnom."

Zaštita sinagoga u Njemačkoj je apsolutno potrebna, kaže Israel Ben-Ami Welt, krizni menadžer Židovskog europskog kongresa (EJC). "Za židovsku zajednicu ovdje u Njemačkoj je situacija vrlo komplicirana", kaže Welt u razgovoru za DW. "S jedne strane je ekstremna desnica u Njemačkoj vrlo jaka, ali nazočni su i džihadisti. Mnogi od njih su se vratili iz borbi u Iraku i Siriji." Welt tu vidi obvezu njemačkih vlasti: "Mora se jasno reći: to nije problem židovskih zajednica. To je problem Njemačke."

Savezni predsjednik s pratnjom sa židovskim predstavnicima ispred sinagoge u Halleu | Frank-Walter Steinmeier & Reiner Haseloff (Reuters/F. Bensch)

Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier posjetio je sinagogu u Halleu i izrazio solidarnost s napadnutim Židovima

Molitva bez straha

Što će se promijeniti nakon napada u Halleu? Ubuduće će se vjerojatno pred svim sinagogama moći vidjeti policajce. To zahtijevaju predstavnici židovskih zajednica, primjerice Yehuda Teichtal, rabin Židovske zajednice u Berlinu. "Od vlasti očekujemo da svaka sinagoga u Njemačkoj bude čuvana za vrijeme molitve", kaže Teichtal. "Kad ljudi idu moliti oni se ne bi trebali bojati i trebali bi znati da su zaštićeni."

Ali, ne radi se samo o zaštiti od ubojstva. Teichtal je i sam ovoga ljeta doživio da ga se pljuje i psuje kad je iz sinagoge išao kući, zajedno sa svojom djecom. Sve više je takvih antisemitskih napada u policijskim izvještajima u Njemačkoj. Mnogi smatraju da takvi napadi stvaraju ozračje u kojem nastaju i ubilački napadi kao ovaj u Halleu. Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier je nakon posjeta sinagogi izjavio: "Čitavo društvo mora pokazati držanje i odlučnu solidarnost sa Židovima u našoj zemlji - ne samo nakon događaja kao što je ovaj."

Preporuka uredništva