Ponovno suđenje Stanišiću i Simatoviću | Politika | DW | 17.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Ponovno suđenje Stanišiću i Simatoviću

Pripadnicima srpske tajne službe Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću ponovo će se suditi u Haagu. Na prvom suđenju su bili oslobođeni. Optuženi su za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Jovica Stanisic und Franko Simatovic Urteil Den Haag Internationaler Gerichtshof SCHLECHTE QUALITÄT (ICTY)

Jovica Stanišić i Franko Simatović

Po optužnici Haaškog tribunala, Stanišić i Simatović su formirali, pomagali i rukovodili tajnim policijskim i paravojnim jedinicama, čiji pripadnici su činili ubojstva i progone kako bi trajno uklonili nesrpsko stanovništvo, najprije s područja tzv. Krajine i istočne Slavonije u Hrvatskoj, a potom iz općina Sanski Most, Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Zvornik i Trnovo u Bosni i Hercegovini. 

Raspravno vijeće pod predsjedanjem nizozemskog suca Alphonsa Orieja je bivše šefove Državne sigurnosti (Služba državne bezbednosti, SDB) Srbije, za koje je tužilaštvo tražilo doživotni zatvor, 30. svibnja 2013. većinom glasova oslobodilo krivice. Po obrazloženju u presudi, njihovi postupci nisu bili "konkretno usmjereni na činjenje zločina".

Pitanje "konkretne usmjerenosti"

Tri mjeseca prije toga, Žalbeno vijeće je, po istom principu, oslobodilo bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) Momčila Perišića, poništivši prvostupanjsku presudu od 27 godina zatvora zbog zločine pripadnika Vojske Republike Srpske u Sarajevu i Srebrenici i za Martićevo raketiranje Zagreba, koje je Perišić pomagao.

Ratni zločinac Milan Martić

Milan Martić je osuđen za ratne zločine, a oni koji su ga naoružavali i pomagali - oslobođeni

Pomagali su i šefovi SDB-a Srbije i načelnik Generalštaba VJ, rekli su suci jednog i drugog vijeća, ali po njihovim zaključcima ta pomoć nije bila "konkretno usmjerena" da se počine kaznena djela i zločini. Termin "konkretna usmjerenost", koji je okvalificiran kao pravni standard, princip i doktrina, izazvao je najviše rasprava i neslaganja od osnivanja Haaškog tribunala.

Da, Stanišić i Simatović su jedinice, kao što su "Crvene beretke", "Škorpioni", "Arkanovci" i "Martićeva milicija", osnivali, obučavali i naoružavali, ali ih nisu "konkretno usmjeravali" na ubojstva, zlostavljanja i progone Bošnjaka i Hrvata, rekao je predsjedavajući sudac Orie prije četiri godine. S njime se složila druga članica vijeća, sutkinja Elizabeth Gwaunza iz Zimbabvea, ali ne i treća – francuska sutkinja Michele Picard. Ona je bila protiv oslobađajuće presude.

"Izdvojeno mišljenje" sutkinje Picard

Po njezinoj ocjeni, Stanišić i Simatović su imali presudnu ulogu u etničkom čišćenju područja i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini jer su osnivali, naoružavali i i imali pod kontrolom paravojne i policijske jedinice koje su provodile operacije etničkog čišćenja. Obojica su znali za zločine i zlostavljanja koje su činile te jedinice i nisu ih ni povlačili ni raspuštali.

Po sutkinji Picard, vijeće je utvrdilo da su Martić i "Milicija Krajine" počinili ubojstva i deportaciju preko 80.000 Hrvata, a dvojica optuženih su ih i dalje pomagali. Prema tome, oni su direktni sudionici, smatra sutkinja Picard. Francuska sutkinja je navela da je Državna sigurnost Srbije financirala i naoružavala Arkanovu jedinicu koja je činila zločine u Bosni i Hercegovini, osobito u Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu, što su i Stanišić i Simatović evidentno znali.

Arkan i njegovi vojnici na ruševinama jedne kuće

Postrojbe poput "Arkanovaca" počinile su brojne zločine u Hrvatskoj i BiH

Optuženi su sve radili s punom sviješću da jedinice koje su osnovali i pomagali, zajedno sa šefovima tih jedinica koje su postavili, čine teške zločine i progone i odgovorni su za to. Sve što su učinili i za što im je suđeno imalo je "konkretnu usmjerenost" da se počine zločini, a ne suprotno, bio je zaključak sutkinje Picard u obrazloženju svog "izdvojenog mišljenja" u odnosu na drugo dvoje članova Vijeća.

Suđenje ispočetka

Tužilaštvo je u svojoj žalbi tražilo odbacivanje "konkretne usmjerenosti" kao osnove za oslobađajuću presudu, prije svega jer takav princip ne postoji u međunarodnom pravu niti se može naći u praksi Haaškog tribunala prije izricanja oslobađajućih presuda Perišiću te Stanišiću i Simatoviću.

Razmotrivši te argumente, Žalbeno vijeće je u prosincu 2015. zaključilo da su na prvostupanjskom suđenju počinjene greške, posebno u primjeni takozvanog standarda "konkretne usmjerenosti", poništilo oslobađajuću presudu i naložilo da suđenje bivšim šefovima tajne službe Srbije Stanišiću i Simatoviću počne ispočetka po svim točkama optužnice.

Niderlande Haager Tribunal Prozess gegen Jovica Stanisic und Franko Simatovic (picture-alliance/AP Photo/M. Beekman)

Stanišić i Simatović (sasvim u pozadini) za vrijeme prvog suđenja

Umjesto prethodnog vijeća na čelu sa sucem Oriejem, formirano je novo Raspravno vijeće, kojem predsjeda sudac Burton Hall s Bahama, a članovi su Južnokorejac Seon Ki Park i sutkinja Solomy Balungi Bossa iz Ugande.

Na predraspravnoj konferenciji danas (17. 5. 2017.) poslijepodne će to vijeće razmotriti na koji način će se održati ponovljeno suđenje, hoće li se iznositi novi dokazi ili preispitivati stari, kao i druge detalje postupka. U raspravi će biti riječi i o zdravstvenom i psihičkom stanju Jovice Stanišića, to jest njegovoj "procesnoj sposobnosti", što je opterećivalo i prvo suđenje. Po srijedi je veliki i složen proces jer se odnosi na veliki broj zločina počinjenih u četiri godine rata u dvije države – Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Očekuje se da će ponovno suđenje Stanišiću i Simatoviću po istoj optužnici da su sudjelovali u "udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem nasilnog i trajnog protjerivanja Hrvata i Bošnjaka činjenjem ubojstava i zločina", početi sljedećeg tjedna.

Preporuka uredništva