Ponos na prošlost, brige zbog budućnosti | Priča dana | DW | 18.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Ponos na prošlost, brige zbog budućnosti

Izrael pod motom „naslijeđe inovacija“ slavi 70. obljetnicu postojanja. No, svečanosti su zasjenile nove tenzije na sjevernoj granici židovske države.

Proklamacija izraelske neovisnosti 14.5.1948.

Proklamacija izraelske neovisnosti 14.5.1948.

Izrael slavi 70. rođendan i Izraelci će ovaj dan proslaviti okupljajući se na zabavama u cijeloj zemlji, i to na plažama, od Galilejskog jezera na sjeveru pa sve do Eilata na jugu. Slavit će se i na Rothschildovom bulevaru u Tel Avivu gdje je David Ben Gurion (naslovna footgrafija) proglasio neovisnost Izraela 14. svibnja 1948. U skladu s hebrejskim kalendarom, svečanosti proslave Dana neovisnosti u Izraelu počinju u travnju.

"Jako sam ponosna na ono što je moja država danas. Država Izrael je država njezinih ljudi, običnih ljudi, koji i čine državu", kaže Laura Artzi, koju srećemo u šopingu u Ulici Jaffa u Jeruzalemu. Za većinu Izraelaca je Dan neovisnosti prije svega prigoda da se slobodan dan provede s obitelji i prijateljima, priredi roštilj ili gleda kako borbeni zrakoplovi lete iznad Tel Aviva. Tijekom svečanosti, trgovci na ulici u spomen na ovaj dan prodaju izraelske zastave i druge rekvizite u plavo-bijeloj kombinaciji boja.

Ulica Jaffa u Jeruzalemu

Ulica Jaffa u Jeruzalemu

Glumac Yair Lehman se priprema za nastup u ulozi Theodora Herzla, tijekom svečanosti povodom Dana neovisnosti. Herzl je otac modernog političkog cionizma. „70 godina, to na jednoj strani znači da mi je drago, za sve te povijesne razloge", kaže Lehmann. „Ali istovremeno je vrijeme za zabrinutost, gdje se nalazi ova zemlja, kamo ova nacija ide? Kakvi će biti odnosi s našim susjedima, što je s našim unutarnjim nesuglasicama?"

U sjeni novih tenzija…

Obzirom na izraelsku dugu povijest ratova i sukoba, nove napetosti na sjevernoj granici te zemlje zasjenile su ovogodišnje svečanosti. Izraelska vojska se nalazi u visokom stupnju pripravnosti zbog potencijalne iranske odmazde nakon prošlotjednog zračnog napada na sirijsku bazu – koji je Rusija pripisala Izraelu. Zračni udari SAD-a, Velike Britanije i Francuske na sirijske vojne ciljeve od prošlog petka, koji su bili osveta za navodni kemijski napad na civile u sirijskom gradu Dumi, samo su dodatno pojačali te tenzije. A na jugu se očekuje da će se masovni prosvjedi Palestinaca u Pojasu Gaze, na liniji (bolje rečeno: ogradi) razgraničenja s Izraelom, nastaviti i u svibnju.

Izrael tradicionalno dan uoči same proslave obljetnice neovisnosti odaje počast svojim palim vojnicima i žrtvama sukoba. Već dugi niz godina, izraelske i palestinske organizacije civilnog društva održavaju i „alternativni" dan sjećanja, tijekom kojeg se zajednički odaje počast voljenim sobama koje su izgubile život u sukobu. Sumorno raspoloženje tijekom dana sjećanja u večernjim se satima pretvara u svečarsko – kada na brdu Herzl u Jeruzalemu počinje tradicionalna ceremonija svjetlosti u čast izraelskog rođendana.

Razmišljanja o prošlosti i sadašnjosti

Prije 70 godina Michael Shiloh je bio 14-godišnji učenik kada je slušao govor Davida Ben Guriona kojim je on proglasio neovisnost Izraela.  Dok u svom domu u Jeruzalemu gleda fotografije iz tog vremena, prisjeća se euforije nakon govora, pjesme i plesa na ulicama. "Bilo je to samo tri godine nakon Holokausta. Auschwitz je u travnju 1945. još uvijek postojao", kaže Shiloh. Njegovi roditelji su 1935. pobjegli iz nacističke Njemačke i skrasili se u onome što se tada zvalo Mandatna teritorija Palestina. „To je tada opterećivalo moje roditelje, ali na drugoj strani, bilo je euforije, postojao je kolektivni osjećaj: uspjeli smo, sigurni smo, imamo vlastitu državu."

Michael Shiloh

Michael Shiloh u svojim mladim danima

Ali taj osjećaj nije dugo potrajao: koalicija arapskih zemalja, koje su već u studenome 1947. odbacile plan Ujedinjenih naroda, napala je novu državu. Desetomjesečni oružani sukob okončan je primirjem 1949. Procjenjuje se da je oko 700.000 Palestinaca prisilno raseljeno ili su pobjegli iz svojih gradova i sela tijekom tog rata, koji Izrael naziva „ratom za neovisnost". Ti su Palestinci postali izbjeglice u današnjoj okupiranoj Zapadnoj obali i Gazi, te drugim arapskim zemljama poput Jordana, Sirije i Libanona. Samo ih je manjina ostala u današnjem Izraelu.

Palestinci obilježavaju gubitak svoje zemlje

Dan nakon što Izrael proslavi formiranje vlastite države, Palestinci tuguju zbog gubitka svoje zemlje, događaj koji oni nazivaju "nakba" ("katastrofa"). Od konca ožujka u masovnim je prosvjedima u Gazi najmanje 30 ljudi poginulo, a nekoliko stotina ranjeno od strane izraelskih snajperista – zahvaljujući njima opet se na dnevnom redu našlo pitanje prava povratka palestinskih izbjegličkih obitelji.

"To je podsjetnik Izraelu da pitanje palestinskih izbjeglica još uvijek nije riješeno, čak ni nakon 70 godina", kaže 33-godišnji Ahmad Abu Irtema, jedan od inicijatora prosvjeda u gradi Gazi. On inzistira na interpretaciji da je većina događaja – mirna. Područje Gaze je relativno mali teritorij na kojem živi oko 1,2 milijuna izbjeglica i njihovih potomaka. Izrael je optužio Hamas, koji kontrolira Pojas Gaze, da te demonstracije koristi za svoje vlastite, nasilne ciljeve.

Pitanje izbjeglica je jedno od najspornijih u izraelsko-palestinskom sukobu. No, osim što traže pravedno rješenje za izbjeglice, prosvjednici također kažu kako žele naglasiti i činjenicu da je Pojas Gaze već cijelo desetljeće praktički zatvoren, odnosno da žele upozoriti na izraelsku vojnu okupaciju palestinskih teritorija koja traje preko 50 godina.

Za Michaela Shiloha, koji je postao diplomat i služio u izraelskim misijama i veleposlanstvima diljem svijeta, glavna briga je nedostatak mira. On je bio dio tima koji je radio na mirovnim pregovorima u Oslu na početku 90-ih godina. „Uspjeli smo na mnogo načina", kaže Shiloh. "Ali nismo stigli do kraja ni po jednom pitanju, ni kad se radi o miru sa susjedima, a ni po pitanju prijelaznog aranžmana koji bi nam pružio osjećaj sigurnosti i pravde."

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic