Politika Beograda: Ništa bez Moskve i Washingtona | Politika | DW | 06.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Politika Beograda: Ništa bez Moskve i Washingtona

Srbija radi otklon od Europske unije i očekuje uključivanje SAD-a i Rusije u rješavanje kosovskog problema. Što Beograd može očekivati od susreta Donalda Trumpa i Vladimira Putina 16. srpnja u Helsinkiju?

Nije baš najpreciznije reći da se radi o nekakvom velikom zaokretu vanjske politike Srbije, ali vidljivo je da vrh vlasti u Beogradu naglasak sve više stavlja na odnose sa SAD-om i Rusijom. Postoji nekoliko službenih gesta koje svjedoče o fokusiranosti politike Srbije na trenutno najveće igrače svjetske politike.

Signal broj jedan bi moglo biti zapažanje ministra vanjskih poslova Ivice Dačića da susreti sa šestim pomoćnicima trećeg državnog tajnika više nemaju mnogo smisla i da se sada pokušava pronaći put do samog vrha Bijele kuće. Ubrzo nakon toga uslijedio je poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu da posjeti Srbiju; predsjednik Rusije Vladimir Putin je takav poziv već prihvatio.

Vlasti u Beogradu to svakako nikada ne bi javno priznale, ali čitav taj niz poteza bi se mogao i ovako formulirati: svaka čast Europskoj uniji, ali neke stvari ne mogu se riješiti bez Moskve i Washingtona.

Svaka čast EU-u, ali...

A gorući problem koji sada tišti Srbiju je naravno pitanje Kosova – i praktična nesposobnost europskih birokrata da taj proces privedu kraju tako da obje strane budu zadovoljne. Političari iz Srbije već izvjesno vrijeme gunđaju da Bruxelles ne čini skoro ništa da izvrši pritisak na albansku stranu kako bi ispunila svoj dio obveza. To nezadovoljstvo se sada reflektira okretanjem prema najvjerojatnije ključnim akterima svjetske politike.

Kad kažemo Bruxelles, a na to pažnju skreću i naši sugovornici, tu se prije svega misli na grupu zemalja koje su priznale Kosovo. Ali, čak i među njima ima dosta zemalja čiji su se diplomati, prema tvrdnjama naših sugovornika, još 2008. pravdali političarima u Beogradu da su Kosovo priznali samo zbog pritiska Washingtona. U tom smislu se i skorašnji susret Vladimira Putina i Donalda Trumpa vidi kao prilika da se na problem Kosova makar skrene pozornost tijekom jednog tako značajnog sastanka, jer se po ocjeni vlasti u Srbiji od EU-a više ne može očekivati ništa.

"Mislim da Srbija prepoznaje da postoje dva centra moći koja mogu ključno utjecati na regionalnu sigurnost", komentira za DW to obraćanje velesilama Dušan Proroković iz Centra za strateške alternative. "Zato se sada pokušava u direktnoj komunikaciji s njima staviti na stol nekoliko otvorenih pitanja među kojima je kosovsko svakako najveće."

Novinarka Ljiljana Smajlović za DW ističe da se slaže s ocjenama političara iz Srbije "da se takve stvari ne mogu riješiti bez, u najmanju ruku, suglasnosti Moskve i Washingtona": "Beograd je stoga vrlo zainteresiran za opuštanje odnosa između Moskve i Washingtona, jer u tom slučaju postoji mogućnost da Zapad malo pažljivije sasluša tu srpsku stranu priče o Kosovu i da razmisli o tom mogućem kompromisu o kojemu Vučić stalno govori."

Mediji u Srbiji na svoj način dočekuju susret Putin-Trump. Navodi se tako, pozivajući se na domaće diplomatske izvore, da će dva predsjednika o Kosovu razgovarati samo minutu ili dvije, ali da će i to biti vrlo značajno. Po običaju je teško razabrati je li to popis lijepih želja državnog vrha ili njihov trapav pokušaj da kroje dnevni red susreta dva najmoćnija svjetska političara.

Što Srbija može očekivati od tih eventualnih nekoliko minuta posvećenih Kosovu? Dušan Proroković primjećuje da se ne zna hoće li se uopće raspravljati o Balkanu, a kamoli o Kosovu. "Taj dnevni red bit će krcat za njih daleko važnijim pitanjima. Ukoliko se budu dotakli teme Kosova, to će biti u kontekstu krimskog pitanja, jer Rusija inzistira na argumentaciji da se kosovski presedan može koristiti i na drugim mjestima", ocjenjuje Proroković.

Ruska politika – i Krim i Kosovo

"Ukoliko Kosovo bude na dnevnom redu, sve što možemo očekivati jest da Donald Trump sazna da je Putinu važno i Kosovo", smatra Ljiljana Smajlović. "Mislim da je Putinu Kosovo zaista bitno. Krim mu jest bitniji, ali ne spadam u one koji misle da će Putin uskratiti podršku Srbiji oko Kosova zbog Krima i da će on, kako se smatra na Zapadu, jedva dočekati da to iskoristi kao nekog džokera za zamjenu Krima za Kosovo. To je fundamentalno nerazumijevanje ruske vanjske politike i Putina."

Koliko je Putinu važno Kosovo? Vučić kod ruskog predsjednika u ožujku 2017.

Koliko je Putinu važno Kosovo? Vučić kod ruskog predsjednika u ožujku 2017.

A s obzirom na to da su temu Kosova na dnevni red sastanka u Helsinkiju stavili srpski diplomatski izvori, Ljiljana Smajlović napominje da to "može biti i priprema domaćeg terena da se neko iduće rješenje predstavi kao dogovor Trumpa i Putina, a ne kao srpska spremnost na ustupke".

Nije mali broj onih koji sve ovo vide kao ozbiljan šamar Bruxellesu i kao potencijalno pogoršanje odnosa Srbije i Europske unije. U isto vrijeme se te inicijative vide i kao početak mogućeg daleko aktivnijeg uključivanja Amerike i Rusije u kosovski dijalog.

Dušan Proroković kaže da je "Europska unija doživjela toliko udaraca tijekom proteklih godina da je pitanje hoće li i ovaj primjetiti": "Koliko ja poznajem europsku birokraciju, mislim da će se krivac za neuspjeh kosovskog procesa tražiti u jednom čovjeku, netko će se naći kao žrtva, a onda će se nastaviti po starom. Tako da će neke ljutnje sigurno biti, ali sumnjam da će se u Beogradu i Prištini bilo tko na to obazirati."

Blijedi privlačnost EU-a

"Ako se uopće bude pravio neki dogovor Amerike i Rusije oko Balkana, mislim da će tu Kosovo biti samo jedna od tema", nastavlja Proroković. "Mnogo je tu isprepletanih interesa i otvorenih pitanja da bi se raspravljalo samo o Kosovu. Očito je da i Amerika i Rusija imaju interese u cijeloj regiji i u tom kontekstu možda je moguće da se oni dogovore o nekim principima kako će Balkan funkcionirati. Ali, naglašavam da je to zaista hipotetički scenarij. Imali smo dosta optimizma i oko rješavanja nekih drugih svjetskih problema pa znamo da se skromno završilo."

S obzirom na to da se ušlo u period zategnutih odnosa oko Kosova, Ljiljana Smajlović ocjenjuje da bi svakako bilo dobro kad bi neki centri moći poslali poruku, prije svega Prištini, da je važno da bude spremnija na kompromis. "A što se tiče EU-a, mislim da njegova privlačna moć u regiji blijedi i da to nije nešto što mogu riješiti Washington i Moskva", kaže Ljiljana Smajlović.

Dušan Proroković tome dodaje da je pitanje hoće li Unija i dočekati 2020. godinu u ovakvoj strukturi, a kamoli hoće li Srbija postati njezin član.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva