Pogađaju li sankcije zaista rusko gospodarstvo? | Gospodarstvo | DW | 07.09.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

sankcije i rat

Pogađaju li sankcije zaista rusko gospodarstvo?

Rusija je do sada uspjela izbjeći gospodarski slom zbog sankcija Zapada uvedenih zbog napada na Ukrajinu. Neki misle da će Moskva ostati bez novca za dvije godine, dok drugi vjeruju da je zemlja i dalje stabilna.

Predviđalo se da će ruska privreda doživjeti kolaps nakon što su zapadne zemlje uvele dosad neviđene sankcije Moskvi zbog rata u Ukrajini. No ovog je tjedna ruski Zavod za statistiku Rosstat objavio da je bruto domaći proizvod (BDP) u prvih šest mjeseci ove godine pao za samo 0,4 posto.

Kapitalna ulaganja su porasla, rublja se oporavila, a inflacija, koja je skočila kada je rat počeo, počela se - prema službenim podacima - smanjivati. Ovog tjedna je visoki dužnosnik ruske vlade predvidio da će za cijelu godinu BDP biti niži za samo 3 posto i da se neće smanjiti za trećinu kao što se predviđalo. Što se, dakle, događa?

Kao što se i očekivalo, prihodi od nafte i plina, posebno iz Europske unije, nastavljaju podupirati financije zemlje, unatoč tome što su Njemačka i Italija smanjile svoje oslanjanje na rusku energiju. Državni energetski div Gazprom upravo je objavio rekordnu dobit u prvoj polovini ove godine od 2,5 trilijuna rubalja (41,36 milijardi dolara odnosno 41,41 milijardu eura), što je izazvalo rast cijena dionica od 30%.

"Čak i ako ruska privreda stoji puno lošije nego prije šest mjeseci, to nije dovoljno da spriječi Putina da financira rat", rekao je za DW Maxim Mironov, profesor financija na IE Business School u Madridu.

Nema sumnje da su zapadne sankcije počele djelovati. Prošli je mjesec studija sa Sveučilišta Yale pokazala da je uvoz u Rusiju u kolapsu i da se proizvođači bore s nabavkom dijelova, uključujući poluvodiče i druge visokotehnološke komponente.

Pozicija Rusije kao zemlje izvoznice nepovratno je narušena, navodi se u izvješću, s obzirom na to da je Moskva bila prisiljena da uz velike popuste prodaje višak svoje nafte i plina Aziji. Gotovo tisuću zapadnih tvrtki se povuklo ili ograničilo svoje poslovne aktivnosti s Rusijom, što je prouzročilo velike poremećaje i masovna otpuštanja.

Gospodarski kolaps „za dvije godine"

Russland | McDonalds Logo wird abgebaut

Jedan od udaraca - odlazak zapadnih tvrtki

Jedan od koautora izvješća, profesor menadžmenta Jeffrey Sonnenfeld, nedavno je za britanski Times Radio rekao da bi ruska privreda mogla "uz ogromne poteškoće opstati još samo dvije godine", ako Zapad ne popusti i ostane čvrst u pogledu sankcija. Drugi stručnjaci smatraju da će za potpuni ekonomski kolaps Rusije trebati proći puno više vremena.

"Dugoročno gledano, Rusija neće biti ništa više od benzinske pumpe za Kinu... ali ne prihvaćam argument da će njena privreda propasti za dvije godine", kaže za DW Rolf J. Langhammer, njemački stručnjak za trgovinu i bivši potpredsjednik Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfW-Kiel). Dodaje i kako je Rusija provela nekoliko godina u popunjavanju svoje ratne blagajne navodeći kako međunarodni financijski stručnjaci smatraju kako je zemlja dobro pripremljena za svako ekonomsko odvajanje od Zapada.

"Međunarodni monetarni fond (MMF) je prošle godine objavio da je Rusija gomilala gotovinu od početka sukoba u istočnoj Ukrajini 2014. i aneksije Krima te da je spremna na iscrpljujući rat."

Langhammer je primijetio kako je Njemačka Rusiji platila 20 milijardi eura (19,97 milijardi dolara) za uvoz energije u prvoj polovini godine — što je porast od 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. "Čak i ako količine uvezene energije padnu, uz sadašnje skakanje cijena i dalje ćemo im plaćati otprilike 3 milijarde eura svaki mjesec ili 15 milijardi eura svakih šest mjeseci."

No unatoč boljoj gospodarskoj slici od očekivane, Kremlj je prestao objavljivati ​podatke o gospodarskom poslovanju zemlje ubrzo nakon što su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu.

Putinovo trošenje rezervi

Istraživači s Yalea primijetili su kako je Rusija ostala bez 600 milijardi deviznih rezervi u stranim valutama koje su poput amortizera poslužile Putinu tijekom prvih mjeseci rata. Rekli su da je 80 milijardi dolara rezervi iskorišteno, dok je drugu polovinu Zapad zamrznuo.

Alexander Mihailov, izvanredni profesor ekonomije na britanskom Sveučilištu Reading, vjeruje da će Putinu nedostajati novca za rat samo kada Zapad bude u potpunosti smanjio svoje oslanjanje na rusku energiju, za što će, kako kaže, vjerojatno trebati proći još 2-3 godine.

Ako Putinove opcije zataje ili budu ograničene, Rusija bi mogla početi tiskati novac kako bi podmirila vrtoglave vojne troškove, što bi, po riječima Aleksandra Mihailova, bilo "ludilo" jer bi "dovelo do ogromnog obezvrjeđivanja rublje, hiperinflacije i društvenih nemira".

S druge strane, Maxim Mironov ukazuje na to da su Rusi iskusili ozbiljne poteškoće tijekom vladavine komunista ali i nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-tih i upozorio da se ne pretjeruje s procjenama po kojima će se stanovništvo pobuniti i ustati protiv Putina.

"Na Zapadu imate inflaciju od 10 posto i ljudi su jako uplašeni i traže od političara da nešto poduzmu. Rusko društvo ne funkcionira tako. Putin tu ima više prostora i u slučaju pada životnog standarda od 20-30 posto ne postoji rizik da bi zbog toga moglo doći do velike pobune i otpora."

Sekundarne sankcije kao dodatna izolacija Putina

Deutschland Lubmin | Start der Wartungsarbeiten an Nord Stream 1

Usprkos blokadama - još uvijek mnogo novca od nafte i plina

Mnoge zemlje Azije, Latinske Amerike i Afrike nisu uvele sankcije Rusiji, a neke su imale velike koristi od udaljavanja Zapada od Rusije. Ovotjedna izvješća pokazuju da Kina tiho prodaje svoj višak ruskog plina Europi. Sada raste pritisak da Zapad nametne takozvane sekundarne sankcije trećim subjektima, prema kojima bi strani državljani, ako posluju s Rusijom, mogli biti odsječeni od međunarodnih financijskih tijekova i sustava.

Washington je vrlo učinkovito koristio te mjere protiv trećih zemalja i subjekata kako bi izolirao Iran, zaustavio izvoz nafte i nuklearne ambicije ove zemlje.

"Kina je, uz Tursku i Indiju, ključna zemlja koja ignorira sankcije Zapada", ukazuje njemački stručnjak Rolf J.Langhammer. "Kinesko povlačenje i odustajanje od potpore Putinu, kao rezultat sekundarnih sankcija, predstavljalo bi vjetar u leđa sankcijama i njihovoj učinkovitosti."

Washington je ranije ocijenio da su sekundarne sankcije opcija, ali stručnjaci pozivaju na strpljenje. Ako bi se sada uvele, smatraju oni, sankcije bi mogle dodatno povećati potražnju za naftom i plinom, što bi u konačnici dovelo do još većeg porasta cijena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu