Pobuna poljoprivrednika u Nizozemskoj: puno stoke, previše dušika | Gospodarstvo | DW | 14.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

ekologija

Pobuna poljoprivrednika u Nizozemskoj: puno stoke, previše dušika

Poljoprivrednici u Nizozemskoj podigli su bunu suočeni s planovima vlasti o smanjenju emisija dušika. Stočarima to izgleda kao ultimatum: ili drastično smanjite broj grla ili prodajte imanje.

Blokade i protesti u Nizozemskoj

Blokade i protesti u Nizozemskoj - atmosfera je usijana

„Mislim da postoji namjera da Nizozemska postane drugačija zemlja. A farmeri su smetnja na tom putu“, kaže Ad Baltus (52) koji drži oko 130 krava muzara u blizini Alkmaara na sjeveru zemlje.

„Žele promijeniti krajolik. Više prirode, više solarnih panela. Treba im zemlja za stanove, industriju. A tu zemlju bi im trebali dati mi poljoprivrednici", uvjeren je Baltus.

Dok ga pas prati u stopu, farmer pokazuje poljoprivredno dobro na kojem radi već skoro četiri desetljeća. Kaže da ne podržava nasilje na protestima, ali razumije bijes. I sam sudjeluje na demonstracijama.

A sve se vrti oko dušičnih spojeva poput amonijaka. Uglavnom dolazi u obliku stajskog gnojiva, ali u velikoj mjeri onečišćuje zrak, vodu i tlo, te na kraju značajno doprinosi izumiranju vrsta i nestanku raznolikosti.

Agrarna velesila

Malena Nizozemska ima daleko najveću koncentraciju stoke u EU-u. Pola zemlje je pod usijevima i pašnjacima i, uz naprednu tehnologiju, ova zemlja je drugi najveći izvoznik poljoprivrednih dobara na svijetu, iza Sjedinjenih Američkih Država.

Nizozemska - krave na livadi

Nizozemska ima daleko najveću koncentraciju stoke u EU-u po površini

Poljoprivreda i hortikultura čine deset posto nacionalne ekonomije i 17,5 posto izvoza (65 milijardi eura godišnje). Prema navodima Ministarstva poljoprivrede, čak 46 posto emisije dušika dolazi od poljoprivrede, posebno kroz proizvodnju mesa i mlijeka.

Ekološki aktivisti kažu da se ugrožavanje vrsta već vidi golim okom – u poljoprivrednim krajevima sve je više recimo koprive, kojoj ne smeta toliko kiselo i dušićno tlo, a sve manje rijetkih vrsta vodozemaca ili puha orašara.

Kiselo tlo znači manje kalcija, a to znači slabiju ljusku jaja kod recimo crne sjenice. Zato ove ptice imaju probleme s potomstvom.

Poslije višegodišnjih pritisaka iz EU-a, kao i presude europskog i domaćeg suda, vlasti u Hsagu su u lipnju predstavile radikalne prijedloge razračunavanja ss krizom. Cilj: redukcija emisije dušika do 2030. godine za pola sadašnje količine.

Mnogi će propasti

U pojedinim regijama poljoprivredni proizvođači bi trebali smanjiti emisiju dušika i do 70 posto, posebno u zonama zaštićenim programom EU-a „Natura 2000“. Za mnoge farmere to znači radikalnu promjenu ili čak gašenje. Vlada je namijenila 25 milijardi eura za smanjenje broja stoke ili otkup poljoprivrednih gazdinstava, ali još nije jasno koliko bi pojedini uzgajivači stoke pojedinačno dobijali.

„Iskreno rečeno, neće svi poljoprivrednici moći nastaviti sa radom“, priopćeno je iz Vlade u lipnju, što je izazvalo pobune na ulicama.

Za Natasju Oerlemans iz Svjetskog fonda za zaštitu divljine (WWF) kriza je „rezultat trideset godina nečinjenja usprkos svim znanstvenim upozorenjima“. „Kao društvo smo dozvolili da se etablira nakaradni sistem proizvodnje hrane", navodi ona za DW, „i sada smo odgovorni da poljopšrivrednicima ponudimo alternative."

Krave nisu mačke

Proizvođač mlijeka Baltus je još dobro prošao – na njegovom imanju emisije dušika treba smanjiti za 12 odsto. To će ga koštati para, ali ne namjerava prodati obiteljsko imanje koje postoji već 200 godina. „Moji preci su radili drugačije“, kaže nam. „A generacija poslije mene će isto raditi drugačije, i nadam se – bolje.“

No neki stočari pak moraju smanjiti emisije za čak 95 posto, što je praktično nemoguće, a da posao ostane isplativ. Među kreativnim rješenjima je da se krave hrane s manje proteina, ili da naprosto duže budu na njivama. Jer, kada tamo vrše nuždu, to je daleko bolje nego kada to rade u štali gdje se miješaju urin i izmet. Jer, to je pogubni amonijačni koktel.

Znanstvenici su čak pokušavali naučiti krave na odlazak „na toaletu“, to jest da obavljaju nuždu na jednom mestu. Ali „krave nisu toliko pametne", kaže Baltus o propaloj ideji.

Cijela EU gleda u Nizozemsku

Iako je Nizozemska rekorder jer je isuviše stoke na maloj površini, dušična zagađenja su problem i drugdje u Europi, kaže nam Jan Willem Erisman, profesor na Sveučilištu u Laidenu. Recimo dolina rijeke Po u Italiji, Bretanja u Francuskoj, kao i dijelovi Danske, Irske i Velike Britanije.

Protesti poljoprivrednika u Nizozemskoj

Mnogi poljoprivrednici se boje za opstanak

Masovni prosvijedi u Nizozemskoj bi se mogli ponoviti i i drugde, s obzirom da se ogranišenja štetnih emisija odnose na cijelu EU.

Stoga primjerioce u Belgiji dobro promatraju što se događa u susjedstvu. U Flandriji već planiraju smanjenje broja svinja za 30 posto do 2030. godine. Vlasti nude poljoprivrednicima za otkup 150 eura za prase i 855 eura za krmaču. „Sve zemlje bi trebale imati plan kako bi zadovoljile ciljeve EU-a u emisiji dušika“, kaže profesor Erisman, stručnjak za ekološku održivost.

Nizozemska Vlada je tek skicirala pravac. Ali sada na lokalnim samoupravama ostaje da ga provedu u djelo. Poljoprivrednici su još na barikadama, već su bile blokirane autoceste i aerodromi, kuća nadležne ministrice je poprskana stajskim gnojivom, policija i vojska su bile u punoj ratnoj opremi.

Ali, mnogi poljoprivrednici se još nadaju kompromisu i opstanku svojih imanja. Kako nam kaže jedan farmer: „Kad jednom zatvoriš gazdinstvo, ono se više neće vratiti.“ Nažalost po njega i druge, možda je upravo to ideja vlasti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu