Početak pristupnih pregovora Hrvatske s EU upitan?

Najprije je povjerenik Olli Rehn, prvi čovjek Europske komisije zadužen za proširenje rekao ono što je svima nama u Bruxellesu koji pratimo situaciju bilo vrlo jasno i nije predstavljalo nikakvo iznenađenje – Rehn je upozorio kako ovoga trenutka Komisija ne može preporučiti otvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom. Šest tjedana prije datuma kojeg je odredilo Europsko vijeće za početak pregovora uz prepostavku pune suradnje Hrvatske s Haaškim sudom, takav korak i izjava u javnosti samo je pošteno i vrlo korektno od strane Europske komisije prema Hrvatskoj i njezinim vlastima. Stanje je ozbiljno i čini se da su to shvatili u Zagrebu, premda većina izjava političara i dužnosnika gotovo svih stranaka ne navodi na takav zaključak. Činjenica da su na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova čak i najveći zagovornici beuzvjetnog otvaranja pregovora s Hrvatskom šutili kao zaliveni kada je na dnevni red došla Hrvatska – govori o ozbilnosti situacije iz koje Hrvatska može samo izaći ukoliko ili pronađe i uhiti Gotovinu, ili ako na uvjerljiv i prihvatljiv način dokaže i predstavi sve što je poduzela da se bjegunac pronađe i raskrinka krug ljudi i strukture koje ga štite, kriju ili podupiru.

Koliko su Europska komisija i Europska Unija postupile korektno i fer prema Hrvatskoj i istinski se nadaju da će se slučaj Gotovine riješiti na obostrano zadovoljstvo prije 17. ožujka govori i činjenica kako je Komisija završila svoj posao oko strategije i pregovaračkog okvira koji sadrži i nekoliko novosti za Hrvatsku.

Novost je primjerice suspenzivna klauzula, prema kojoj Komisija može prekinuti pregovore u slučaju dugotrajnog i ozbiljnog kršenja osnovnih prava i sloboda, dakle teške povrede Unijinih temeljnih zakona. Prije takvog koraka, a ministrica za europske integracije Grabar-Kitarović sumnja da je takav scenarij moguć za Hrvatsku, Europska Unija prema dokumentu upozorava zemlju kršiteljicu u nastojanju pronalaženja rješenja koje je povoljnije od suspenzije.

Još jedna novost je da Komisija postavlja kriterije za otvaranje i privremeno zatvaranje svakog od 35 pregovaračkih poglavlja. U praksi to znači da se u nova poglavlja ulazi tek kada se Komisija - koja pregovara u ime zemalja članica - uvjeri da su provedene ranije preuzete obveze. Insistiranje na djelima umjesto na riječima izravan je rezultat loših iskustava s dijelom nekadašnjih kandidata koji su svoje pregovaračke etape završavali često davanjem golih obećanja. Strategija je pripremljena prije svega za Tursku, ali računa se da Hrvatskoj to može koristiti te predstavljati poticaj u provedbi daljnjih reformi.

Komisija i Hrvatska imaju jednako mišljenje koja pregovaračka poglavlja prva otvoriti. Krenulo bi se s lakšima, na primjer, obrazovanjem, zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom ili istraživanjem. Razmišlja se također o paralelnom otvaranju jednog do dva teška poglavlja, poput bilo kojeg od dva poljoprivredna.

Na možda svojem posljednjem nastupu u Bruxellesu ministar vanjskih poslova u ostavci Miomir Žužul i dalje tvrdi kako je oko slučaja Gotovine Hrvatska učinila sve, a da hrvatske tajne službe nemaju potvrde da je odbjegli general u Hrvatskoj. Takve izjave u Bruxellesu su neuvjerljive posebice ako znamo da zemlje članice Europske Unije svoje mišljenje temelje uglavnom na mišljenju glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte koja je u Sarajevu preporučila Europskoj Uniji da pregovore s Hrvatskom otvori tek kada se Govorina nađe u haaškoj pritvornoj jedinici u Scheveningenu.

I luxemburško predsjedništvo koje će 17. ožujka Ministarskom vijeću podnijeti svije izvješće o tome je li Hrvatska u potpunosti surađuje s Haagom, od Hrvatske preko svog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna traži stopostotnu suradnju, a premijer Juncker ujedno predsjedniik Europskog vijeća do kraja lipnja bio je vrlo jasan – Gotovina mora biti uhićen i izručen Haaškom sudu. Juncker je istodobno izrazio uvjerenje da su Hrvatski sabor i Vlada čvrsto opredijeljeni za punu suradnju s Haaškim sudom, ali to moraju i dokazati svima, poručuje Juncker a to je i poruka Europske Unije Hrvatskoj. Možemo zaključiti da Europska Unija u ovom trenutku od Hrvatske oko Govotine traži maksimalan angažman i akciju.