Pljuska Pekingu s otoka | Politika | DW | 13.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Pljuska Pekingu s otoka

Birači na Tajvanu ponovo su izabrali predsjednicu Cai Ing-ven. To je pljuska Kini koju ona kritizira. No teško da će to promijeniti politiku Pekinga koji ne prihvaća neovisnost otočne zemlje, komentira Philipp Bilsky.

Cai Ing-ven nakon izborne pobjede (Getty Images/AFP/S. Yeh)

Cai Ing-ven nakon izborne pobjede

Izbori na Tajvanu nisu donijeli senzaciju – aktualna predsjednica Cai Ing-ven dobila je jasnu većinu da ostane na vlasti. S 57 posto je daleko iza sebe ostavila glavnog suparnika koji je imao 39 posto glasova. Posljednjih dana pred glasovanje ona je čak uspjela pridobiti mnoge mlade birače. Takav ishod je jasna poruka tajvanskih građana da ne žele pokleknuti pod pritiskom iz Kine.

Odnos prema Pekingu bio je najvažnija tema i ovih izbora. Kina smatra Tajvan, otok s oko 24 milijuna stanovnika, svojim neodvojivim dijelom, premda tamo vlada drugačiji politički sustav i postoji demokracija. U prošloj godini je komunističko vodstvo još jednom pojačalo pritisak.

Početkom prošle godine je predsjednik Si Đinping ponovio da nije isključena upotreba vojne sile u ponovnoj integraciji Tajvana u Kinu. Rekao je da se „pitanje Tajvana“ ne može jednostavno prenositi s generacije na generaciju.

Philipp Bilsky

Philipp Bilsky

Kina je pojačala vojnu nazočnost u Tajvanskom tjesnacu i zabranila Kinezima s kopna da turistički putuju na otok. Nastavljen je pritisak na zemlje koje priznaju neovisnost Tajvana, tako da su dvije povukle priznanje. Ostalo ih je svega petnaest među kojima su najveće Gvatemala, Haiti, Honduras i Paragvaj.

Pa ipak, taj pritisak Kine je izazvao kontraefekt. Predsjednica Cai Ing-ven je uvjerila birače upravo predstavljajući demokratski Tajvan kao model suprotan Kini. Ulogu su odigrali i događaji u Hongkongu: Ing-ven je ponavljala da Tajvan sutrašnjice ne smije postati kao Hongkong danas, gdje milijuni građana prosvjeduju zbog postupnog ukidanja modela „jedna zemlja – dva sustava“.

Iako je politika pritiska očito bila promašaj, teško je očekivati da će Peking promijeniti pristup. Nije vjerojatna izravna vojna intervencija, posebno jer je teško dokučiti kako bi se u toj situaciji postavile Sjedinjene Američke Države, glavni suparnik Kine u pacifičkom prostoru.

Predsjednica Cai Ing-ven je nakon pobjede rekla da želi odnose s Kinom koji počivaju na načelima mira, ravnopravnosti, demokracije i dijaloga. Ali isključeno je da će Si Đinping prihvatiti tu ponudu. On bi u Pekingu teško mogao opravdati radikalnu promjenu kursa, posebno u ova vremena kada se sve glasnije govori da Si nije više neosporni vladar Kine.

Umjesto toga će Peking nastaviti po starom: prijetnja vojnom silom, nikakvi razgovori s vlastima Tajvana i pokušaj da se taj otok dodatno izolira na međunarodnoj sceni. Tajvan ostaje potencijalno žarište.

Preporuka uredništva