Plin razdora istočnog Mediterana | Gospodarstvo | DW | 17.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Plin razdora istočnog Mediterana

Otkriće golemog nalazišta fosilnog goriva pred Ciprom na tom otoku se slavio kao blagoslov. Ali od kako je počelo i bušenje, zasad još grme samo riječi – ali i ratni brodovi su već u tom području.

Dok se 2011. otkriće fosilnog goriva, prije svega plina u podmorju na jugu Cipra na toj otočnoj državi slavilo kao gospodarski spas, već onda je susjedna Turska osporavala pravo Cipru da sama eksploatira to nađeno bogatstvo.

Prošlog vikenda je američki energetski gigant Exxon Mobil konačno i počeo sa bušenjem. Nad takozvani Blok 10 je poslan brod-platforma Stena Icemax, tako da u sporu sudjeluje sve više država.

Jer taj brod-platforma plovi pod britanskom zastavom, a u tom projektu sudjeluju i investitori iz Katara. Sa druge strane, Turska zahtjeva da Cipar smjesta obustavi „unilateralnu eksploraciju" – kako to zove Ankara, a i turski predsjednik Erdogan ove američke, britanske i katarske investitore zove „piratima" i „banditima mora".

Spor ne ostaje tek na riječima: Turska je već odavno u međunarodne vode pred nalazištem poslala svoje ratne brodove, a Cipar je sad objavio i „preporuku" svim brodovima neka ne prilaze britanskom brodu-platformi. Obzirom da je koncesionar američki koncern su u to područje poslani i američki ratni brodovi ako Turska i oružjem pokuša omesti bušenje.

Erdogan

Erdogan američke, britanske i katarske investitore zove "piratima" i "banditima mora". U osnovi, problem je podjela otoka Cipra.

„Ozbiljno, ali i previše opasno za Tursku"

„Erdoganove prijetnje nisu tek prazne priče", procjenjuje Costas Filis iz Instituta za međunarodne odnose u Ateni, „ali se one ne trebaju precjenjivati. To bi za njega bila izuzetno riskantna igra kad bi učinio nešto što bi ugrozilo napore Turske da obnovi odnose sa SAD i Europi. Turski predsjednik u neprijateljskom djelovanju može izgubiti mnogo više, nego što bi mogao dobiti."

Jer ovo nalazište je već postalo važna tema i na međunarodnom parketu: u eksploataciji svakako želi sudjelovati i Grčka, a i Europska unija to smatra važnim izvorom kako bi diversificiralo ponudu i smanjilo toliku ovisnost Europe od plina iz Rusije. Ambicija tu ima i Libanon, ali osobito Izraelu bi to mogao biti važan izvor energije. Tu je i Egipat koji je suočen sa najtežom energetskom krizom u posljednjim desetljećima i koji je, baš kao i Izrael, već potpisao sporazum sa Ciprom o granici na moru za gospodarsku eksploataciju.

Infografik Gasfelder Ost-Mittelmeer ENG

U već ionako "vrućoj" regiji jugoistočnog Mediterana ovo blago pod morem je još više zaoštrilo odnose.

Jedini put je ujedinjenje Cipra

Turska pak tvrdi kako joj nije samo stalo do vlastitih interesa, nego se smatra zastupnikom Turaka na Cipru i takozvane Republike Sjeverni Cipar koju priznaje praktično samo Ankara. Jer još od 1974. i invazije turske vojske na Cipar koja je pak uslijedila nakon što je tadašnja vojna diktatura u Ateni proglasila pripajanje tog otoka Grčkoj, svi napori za ponovnim ujedinjenjem Cipra nisu urodili plodom.

Za južni, međunarodno priznati Cipar i članicu Europske unije bi ovo fosilno gorivo značio blagostanje, ali turski dio otoka u njenoj samoproglašenoj državi, od tog blagostanja ne bi imao ništa. Za Costasa Filisa, tu može postojati samo jedno rješenje za Ankaru: „Ako Turska želi dio ovog kolača, onda neće imati drugu mogućnost nego da potakne turske stanovnike otoka Cipra da se vrate pregovaračkom stolu i nađu rješenje za ponovno ujedinjavanje otoka." Inače, smatra ovaj analitičar, Turskoj ne preostaje ništa drugo nego da zauzme ulogu onoga tko će kvariti igru, ali koji zapravo nema potencijal da nešto konkretno promijeni.

Usprkos svim napetostima, Cipar pak tvrdi kako se bušenje na Bloku 10 „nastavlja bez smetnji". Ali, parada ratnih brodova još uvijek traje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva