″Plavi kit″ doplivao i u BiH | Panorama | DW | 29.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

"Plavi kit" doplivao i u BiH

Plavi kit je „doplovio“ i u Bosnu i Hercegovinu. Vjeruje se da je opasna igra u svijetu izazvala već više od 100 samoubojstava tinejdžera.

Policija, ali i škole širom BiH pozivaju roditelje na poseban oprez, naročito ako njihova djeca koriste društvene mreže ili elektronsku poštu. "Plavi kit”, zlokobna igra koja kroz 50 razina igrača postupno navodi na sve opasnije zadatke, do samozlijeđivanja i samoubojstva, slučajno je uočena u jednoj sarajevskoj srednjoj školi, nakon što je profesorica primijetila iscrtanog plavog kita na ruci jedne učenice. Odmah je, prema potvrdama iz MUP-a Kantona Sarajevo, izvijestila upravu škole, roditelje i policiju.

Odmah po dojavama, a prema instrukcijama kantonalnog Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih, većina osnovnih i srednjih škola u Sarajevu učenicima i roditeljima je podijelila pismena upozorenja da naročito obrate pažnju na mogućnost pojave Plavog kita i u njihovom domu.

„Koristimo se prilikom da Vas upozorimo na opasnost koju ova igra može predstavljati za sigurnost i mentalno zdravlje Vaše djece, a naših učenika", kaže se, između ostalog, u upozorenju.

Nema zaštite protiv „Plavog kita"

Bosnien Blue Whale Game | Arben Murtezic

Arben Murtezić

„Obavijestili smo ekipe na terenu da kontaktiraju sve školske ustanove, a istovremeno apeliramo na građane i roditelje da, ukoliko bi došli do bilo kakvih saznanja u vezi s igricom, ta saznanja podijele s policijom kako bi zajedno sa školskim ustanovama, socijalnim i ostalim institucijama poduzeli potrebne mjere i radnje", rekao je Dalibor Ivanić, načelnik PU Prijedor.

Na specifičnu vrstu opasnosti koju nosi Plavi kit upozorava i Arben Murtezić, stručnjak za cyberski kriminal i direktor Centra za obrazovanje sudaca i tužitelja. „Kada govorimo o toj vrsti opasnosti koja dolazi iz cyber-svijeta, to je vrlo specifično jer se radi o neekonomskom kriminalu za koji postoji manji interes i multinacionalnih kompanija i banaka i svih onih koji se inače bore protiv privrednog kriminala, tako da je kod te vrste opasnosti zaista važna uloga cijelog društva, obitelji, škole i sviju nas", kaže Murtezić za Deutsche Welle.

Posebne zaštite, naglašava, nema. „Ovdje se radi o onom što je u pravu poznato kao 'poticanje na krivično djelo', koje se može izvršiti i na drugi način, gdje je kompjuter samo sredstvo za izvršenje". Stoga se, kako kaže, protiv Plavog kita treba boriti „svim onim socijalnim, kriminološkim i pedagoškim pristupima i metodama koje inače koristimo kada govorimo o zaštiti od kriminala kod mladih".

Na udaru cyber-kriminala

Premda se BiH ne može pohvaliti pokazateljima razvoja iz drugih oblasti, dostupnost i korištenje interneta u BiH je, kako tvrdi Murtezić, prilično visoka, oko 70 posto, te da je „na razini nekih zemalja EU-a, kao što su Portugal i Grčka". Ipak, to s jedne strane i nije neka prednost, budući da, dodaje Murtezić, „teoretičari tvrde da je i stopa od više od 20 posto korisnika interneta u jednoj zemlji dovoljna za izloženost cyber-kriminalu".

Osim Plavog kita, korisnici interneta u BiH su, kako se pretpostavlja, jer nije bilo službenih prijava, bili izloženi i nedavnim hakerskim udarima. „Apsolutno je sigurno da cyber kriminala u BiH ima i da smo svi izloženi toj opasnosti. Evo recimo ovaj 'ransomware' koji je sigurno jedna svjetska pošast – znam pouzdano da se pojavio na nekoliko mjesta, na nekoliko računala u BiH", tvrdi Murtezić. Upozorava da je evidencija o cyberskim napadima u BiH dosta slaba, ali da napada s interneta itekako ima, posebno imajući u vidu „relativno nizak stupanj zaštite, u formalno-pravnom, kao i u tehničkom smislu".

Microsoft protiv ransomware-a

Bosnien Blue Whale Game | Omar Krivosija

Omar Krivošija

Ransomware hakerskim napadima bavio se i Microsoft u BiH čiji su operativni sustavi ovdje i najviše zastupljeni. Microsoftovi timovi, kako za Deutsche Welle kaže Omar Krivošija, direktor Microsofta u BiH, alarmirani su odmah nakon prvih hakerskih napada u svijetu, kako bi pružili podršku svojim „premier i enterprise" korisnicima u BiH. Srećom, dodaje, među tim korisnicima napada nije bilo.

„Svi oni koji su obnovili Windowse (operativne sustave, op.ur.) u ožujku nisu bili izloženi napadima i nisu ni mogli biti napadnuti... S druge strane, za korisnike koji još uvijek koriste Windows XP i stare operativne sustave, Microsoft je po prvi put izbacio patcheve (softver) za nepodržane operativne sisteme", kaže Krivošija.

Dodaje da su nedavni cyberski napadi bili „najžešći u posljednje vrijeme, međutim postoje i neki drugi, od crypto-lockera pa nadalje, koji su konstanti i događaju se stalno". „Također, cyber kriminal je vrsta kriminala na koji mi u BiH još uvijek nismo navikli. Mi smo navikli na drugačije vidove kriminala i na tradicionalan način se protiv istog i borimo", kaže Krivošija i naglašava da BiH „treba regulativa na državnoj razini koja će regulirati zakone i propise i kažnjavati one koji odstupaju od tih zakona".

Štetnost piratskih softvera

Problem je, međutim, i što u BiH još uvijek ne postoji svjesnost o važnosti zaštite od cyber kriminala, pa u tom smislu, kako kaže, nema dovoljno zakona ni propisa, a niti relevantnog državnog tijela. Dodatno otežavajuća činjenica je i još uvijek velika stopa upotrebe piratskih softvera, od, tvrdi Krivošija, čak 65 posto.

„To je velik postotak u usporedbi s regijom (jugoistočne Europe, op.ur.), posebno u usporedbi sa Zapadnom Europom. Međutim, kao narod imamo osjećaj da ne želimo misliti o budućnosti, nego ako nam se neke stvari dogode, onda tek žalimo zašto neke stvari nismo pokrenuli u prošlosti. Iz tog razloga naša želja je da konstantno promoviramo važnost i sigurnost legalnog softvera, da se ne bi dogodile ovakve stvari kakve su se nedavno dogodile", naglašava Krivošija i ponavlja: „Sreća je da, evo bar što se tiče komercijalnih i velikih korisnika, nije bilo napada, što ne znači da ih nije bilo u manjim poduzećima ili kod privatnika."

 

Preporuka uredništva