„Pitanje carina je pitanje gluposti“ | Politika | DW | 28.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

„Pitanje carina je pitanje gluposti“

David McAllister: „Srbiji, kao i svim drugim zemljama svijeta, želim slobodne medije.“ Elmar Brok tvrdi da je carinski rat Kosova sa Srbijom glupost, ali i da srpska oporba ima više generala nego vojnika.

Belgrad, David McAllister im Gespräch mit Dragoslav Dedović (DW/D. Dedović)

David McAllister (lijevo) u razgovoru s Dragoslavom Dedovićem

David McAllister je od 2014. izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. On je često bio u Beogradu, već petnaestak puta. Jučer (27.2), na prijemu u Predstavništvu EU-a u Srbiji, na Dedinju, taj Nijemac škotskog podrijetla pozdravio je goste s „dobro veče", a umije plasirati i „hvala" gdje i kada treba.

O svom popodnevnom razgovoru s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kaže da je sav bio u znaku kosovske problematike: „Srpski predstavnici s Kosova su mi objasnili da će napustiti kosovske institucije, a gospodin Vučić je s njima dogovorio da mu daju 45 dana kako bi on taj problem iznio na međunarodnom planu, u razgovorima sa šefovima država i vlada."

McAllister naglašava da pomirenje između Srbije i Kosova za EU ima fundamentalno značenje i da obje strane moraju biti spremne vratiti se za pregovarački stol, ali ima i poruku za Prištinu: „Veoma mi je žao što je kosovska Vlada uvela carinske namete na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Srpska strana mi je u razgovoru veoma jasno rekla da neće biti nastavka pregovara dok su carine na snazi. To je poruka koju ćemo mi u dva dana boravka u Prištini našim sugovornicima jasno i glasno prenijeti."

Bivši premijer njemačke pokrajine Donje Saske podsjeća da odnosi Srbije i Kosova doduše nisu jedino što je važno u pristupnom procesu, ali da su bitna pretpostavka da se napravi napredak u procesu integracije.

Nepodnošljiva svađa na Kosovu

Njemački kršćanski demokrat Elmar Brok je veteran Europskog parlamenta. On u Beogradu formulira stvari s nešto manje diplomatskog opreza: „Nama je jasno što se u Prištini mora uraditi. Carinski nameti su, recimo, neprihvatljivi. Da se stanje ne bi pogoršalo zahtijevamo od kosovske Vlade da ukine carine, kako bi se ponovo mogao povesti razuman dijalog."

I kosovsku političku scenu Elmar Brok vidi bez ružičastih naočala. On smatra da je svađa između Hashima Thacija i Ramusha Haradinaja postala nepodnošljiva. Po njemu Thaci je spremniji uvidjeti što je potrebno uraditi da bi Kosovo bilo bliže Europskoj uniji, pa je spremniji na dijalog s Vučićem. „Pitanje carina je u stvari pitanje gluposti. Postoji nekoliko stranaka na Kosovu sa sličnim brojem glasova, stalno postoji njihov rivalitet i nitko ne misli na to kako cijela stvar izgleda izvana."

Europski parlamentarac opominje da je za Kosovo previše veliki ulog koji je u igri da bi njegovi političari sebi mogli priuštiti trenutno ponašanje: „Kada pogledam da se trećina proračuna na Kosovu puni iz europskih fondova, onda je isto tako moguće da Europa i Njemačka izgube volju da to financiraju, ako ne vide napredak. Zato se mora prepoznati nužnost da se ide naprijed, umjesto da se u glupoj međustranačkoj svađi međusobno sprječavaju da se napravi napredak."

Elmar Brok zna da nacionalistička intonacija balkanskim političarima donosi glasove, ali baš zato opominje: „Svatko mora za sebe odlučiti je li državnik koji će učiniti nešto za svoju zemlju ili je populist kojeg zanima isključivo njegova moć."

Srpski problemi – mediji i vladavina prava

McAllister hvali gospodarski smjer Srbije, ali naglašava da ima još mnogo toga za uraditi na područjima vladavine prava, medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i organiziranoga kriminala, reforme javne uprave. Na pitanje, opaža li Bruxelles probleme na području slobode medija McAllister se trudi da za DW odgovori politički mudro. „U unutarnjopolitičkoj raspravi ja sam strogo neutralan. Nisam igrač na unutarnjem planu u Srbiji. Meni je važno da se zemlja ukupno približi Europskoj uniji."

On dodaje da postoje najmanje dva viđenja problema: „Vlada tvrdi da postoje medijske slobode, da postoje mediji skloni vladi i oni koji je kritički promatraju. Oporba mi poprilično drastičnim riječima opisuje da upravo ta uravnoteženost izvještavanja ne postoji."

Kršćansko-demokratski zastupnik u Europskom parlamentu Elmar Brok

Kršćansko-demokratski zastupnik u Europskom parlamentu Elmar Brok

Elmar Brok je i ovdje direktniji: „Da se javni servis i privatne televizije kreću u tom smjeru nije prihvatljivo." Brok, koji je i sam bio novinar prije odlaska u politiku opominje: „Oni koji pokušavaju zaokružiti medijsku scenu u svoju korist morali bi pripaziti. Na dužu stazu se to neće isplatiti, jer ljudi neće trajno prihvatiti da im to rade. Jedno vrijeme to može funkcionirati, ali će to prije ili kasnije izazvati revolt. Vlada mora uvijek znati da je ona sutra u oporbi i da joj se takva igra može obiti o glavu."

McAllister podsjeća na činjenicu da se Njemačka poslije katastrofe koju su prouzrokovali nacisti razvila u stabilnu demokratsku zemlju, između ostalog i zahvaljujući neovisnim medijima kako u privatnom tako i u javnom sektoru. „Srbiji želim, kao i svim drugim zemljama svijeta, slobodne medije. A prije svega, medijsku raznovrsnost."

Ipak se isplati?

McAllister ima poruku za srpsku javnost: „To je dug i naporan put. Ponekad na njemu postoji i nazadovanje. I razočaranja. Ali htio bih poručiti svima u Srbiji koji su razočarani ili skeptični da razgovaraju s ljudima iz zemalja koje su ušle u Europsku uniju, jesu li se napori usprkos svemu isplatili."

Na pitanje ima li realnu osnovu dojam službenog Beograda da Bruxelles preblago reagira na jednostrane poteze Prištine, Elmar Brok se pokazuje kao dobar poznavalac srpskog mentaliteta: „Naravno, u Srbiji je čest osjećaj – ne vole nas dovoljno. Ovdje se ponetko sam sebi dopada u ulozi nekoga tko je zanemaren pa tuguje. To je stari problem u povijesti ove zemlje. Pri tome svakako vidimo da je Srbija odlučujuća zemlja Zapadnog Balkana. Pođe li nam za rukom da Srbiju razvijemo do pravne države i da je integriramo u Europsku uniju, to je skoro pretpostavka za stabilnost cijelog Zapadnog Balkana. Tako da vrlo dobro znamo koliko je Srbija važna."

Iskusni njemački političar vidi i razjedinjenost i slabost oporbe kao problem u demokratizaciji zemlje: „Oporba se mora koncentrirati, nadići razjedinjenost. U ovakvim zemljama kao što je Srbija postoji previše političara koji sami sebe vide kao sljedećeg predsjednika države. To znači da oporba ima previše generala, a premalo vojnika."

O nespremnosti nekih članica EU-a da prihvate nove članove Europske unije prije nego što Bruxelles provede vlastite reforme, Elmar Brok ne misli baš najbolje: „Ne može izgovor biti navodno vlastito loše stanje da se ne primi netko tko je u dobrom stanju."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva