Picula: „Tri moguća raspleta u Crnoj Gori, samo jedan poželjan“ | Politika | DW | 27.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Intervju

Picula: „Tri moguća raspleta u Crnoj Gori, samo jedan poželjan“

Crna Gora je politički u vrlo dinamičnoj i složenoj situaciji, ocjenjuje za DW Tonino Picula, posebni izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru. Koje on probleme uočava na crnogorskom putu prema EU?

Tonino Picula

Tonino Picula

DW: Gospodine Picula, kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, što smatrate da je obilježilo europski put Crne Gore  u razdoblju 2019.-2020. godina?

Tonino Picula: Protekle dvije godine definitivno su obilježili regularan izborni proces i mirna tranzicija vlasti, prvi put u trideset godina u Crnoj Gori, te otvaranje i posljednjeg pregovaračkog poglavlja u procesu pristupanja Europskoj uniji. Crna Gora  je najdalje odmakla na tom putu s otvaranjem svih i privremenim zatvaranjem tri poglavlja.

Što se tiče daljnjeg napretka, najveći izazov bit će svakako zatvaranje otvorenih poglavlja. Sigurno je da će napredak u svim poglavljima ovisiti od napretka u vladavini prava, odnosno poglavljima 23. i 24.

Koja su to dostignuća, a koji problemi kojih moraju biti svjesni i u Podgorici i u Bruxellesu?

Treba biti svjestan ograničenog napretka koji je Crna Gora postigla u reformi pravosuđa, zbog čega bi se crnogorska vlast u najbržem roku trebala uhvatiti u koštac s pitanjima neovisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti sudaca, u skladu s preporukama GRECO-a. Isto vrijedi i za reformu javne uprave koju svakako treba nastaviti i temeljiti na stručnosti, ali i postizborno kadroviranje gdje bi trebalo izbjegavati politički revanšizam.

U izvještaju je naglašena konstruktivna uloga Crne Gore u kontekstu regionalne suradnje i međususjedskih odnosa, a vrijedi pohvaliti i nastaviti dosadašnju potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, kao i sudjelovanje u zajedničkim misijama.

Na koncu, posebno sam naglasio područje slobode i neovisnosti medija koje zabrinjava i koje je i u zadnjih pet izvještaja Europske komisije ocijenjeno „bez napretka“. Već sam ranije osudio napade na novinare i pozvao na hitnu istragu i kažnjavanje počinitelja. Upravo je sloboda medija jedna od temeljnih vrijednosti EU-a, pa će to pitanje biti jedno od okosnica crnogorskog pretpristupnog puta.

Prilikom predstavljanja nacrta Vašeg izvještaja u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta, iz Europske komisije je poručeno da je za Crnu Goru sada važno da „ne nazaduje“ u ranijim dostignućima, posebno kada je riječ o vladavini prava. Vidite li Vi gdje konkretno postoji opasnost od nazadovanja Crne Gore i što mogu biti eventualne posljedice, obzirom na primjenu nove metodologije koja uključuje i načelo reverzibilnosti?

Kao što sam već naglasio, mislim da je potrebno posebno paziti na događanja u pravosuđu i sudstvu, i dosadašnji ograničeni napredak u pravosudnoj reformi. Dobro je da je prošlotjednim povlačenjem prijedloga izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Tužilaštvu za organizirani kriminal i korupciju izbjegnut potez koji bi se sigurno mogao protumačiti kao nazadovanje.

Svaki potez poput takvih izmjena zakona, posebno imajući u vidu još višu podršku članstvu Crne Gore u Uniji, imao bi dvostruke negativne posljedice za crnogorsku vlast: usporavanje procesa pregovora s jedne i nezadovoljstvo građana Crne Gore s druge strane.

Kako vidite najavljenu mogućnost boljeg dinamike odnosno bržeg napretka na eurointegracijskom putu Crne Gore od početka primjene nove metodologije? Što je realno očekivati u idućim mjesecima kada je pristupni proces Crne Gore u pitanju?

Moj je dojam nakon prvog sastanka s novom crnogorskom glavnom pregovarateljicom, gospođom Zorkom Kordić, da su u Podgorici svjesni svojih prioriteta i težine ocjena navedenih u Izvještaju. Minimalna većina u Skupštini i kohabitacija na relaciji vlada-predsjednik su okvir u kojem su moguća tri raspleta, od kojih je samo jedan poželjan, a to je konsenzus oko zajedničkih rješenja za ključna pitanja Crne Gore i jačanje demokratskih institucija, na čemu inzistira EU i nudi svoju logističku i svaku drugu podršku.

Koliko se aktualni politički okvir i politička kohabitacija unutar Crne Gore mogu odraziti na opći napredak zemlje?

Crna Gora se nalazi u politički izuzetno dinamičnoj i složenoj situaciji. Nije samo riječ o sučeljavanju na relaciji vlada-predsjednik ili između parlamentarne većine i parlamentarne manjine. Čini mi se da se radi i o konfrontiranju vrlo različitih političkih skupina unutar same vladajuće koalicije.

Gotovo od početka mandata nove vlasti uočljiva je osjetljiva kohabitacija nekoliko koalicija koje čine vlast. Već sam ideološki raspon sudionika okupljenih u vladajućoj strukturi zahtijeva ozbiljan napor i kompromise kako bi se ona održala. Za jedan dio vladajućih upitan je i sam koncept crnogorske državnosti i suvereniteta. U takvom kontekstu, bit će naročito teško dogovarati rješenja kad jednom na dnevni red dođu konkretni problemi u pregovorima s Bruxellesom tijekom zatvaranja pojedinih poglavlja.

Vaš Izvještaj naglašava i veliku podršku koju eurointegracijski put, ali i sama EU, imaju među građanima Crne Gore. Na što tako jasan stav građana obvezuje vlasti u Podgorici, a na što samu EU?

Mislim da je i prvi govor sada više ne tako novog crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića bio priznanje važnosti EU-integracija za Crnu Goru, odnosno deklariranje oko ulaska u EU kao najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja zemlje. Podrška Crnogorki i Crnogoraca ulasku u EU u posljednjim anketama dodatno je porasla na 76,6%, dok pozitivno mišljenje o EU ima osamdeset posto građana zemlje, što znači da i više od pola birača vladajuće koalicije želi Crnu Goru u EU. To je velika poruka koaliciji koja i sama ističe privrženost EU-putu, zbog čega gotovo i da nema prostora za antieuropske opcije.

Što se tiče EU, to nas obvezuje da dodatno ojačamo sve mehanizme podrške građanima Crne Gore na njihovom europskom putu i tim putem krenemo u ponovnu izgradnju vanjskopolitičkog kredibiliteta Unije. Bez obzira na nedavne oscilacije i zastoje, politika proširenja ne smije postati drugorazredni interes EU-a. Ako EU ne ostane projekt otvoren za nove članice, riskira daljnje slabljenje na globalnoj sceni.

Ana Brnabić (premijerka Srbije) u Podgorici s crnogorskim kolegom Zdravkom Krivokapićem nakon što je osobno uručila cjepivo protiv koronavirusa

Ana Brnabić (premijerka Srbije) u Podgorici s crnogorskim kolegom Zdravkom Krivokapićem nakon što je osobno uručila cjepivo protiv koronavirusa

Možemo li očekivati negativne efekte po kredibilitet EU-a u Crnoj Gori, ali i regiji, kada je riječ o nedavno viđenim ponovnim blokadama procesa proširenja od strane nekih zemalja-članica, ali i kada je riječ o EU-solidarnosti u raspodjeli cjepiva koje je u Crnu Goru, za sada, stiglo samo iz susjedne Srbije?

Drago mi je da smo Crnoj Gori u najtežim trenucima prvog vala koronavirusa uspjeli pomoći logistički i financijski, i volio bih kada bi Crna Gora uspjela ponovno pronaći uspješan model borbe protiv zaraze.

U drugom valu, nakon što je više učinkovitih vakcina već razvijeno, snosimo dio tereta nesnalaženja, pogrešnih procjena u nabavci i distribuciji cjepiva, ali i u odnosima s farmaceutskim kompanijama. Tako smo i kao građani zemalja članica i sami bili izloženi povećanom riziku zaraze i mnogo gorih, smrtnih posljedica. To je kriza koja je na vidjelo izbacila cijeli niz novih problema u odnosima među članicama, koje će, bojim se, još jako dugo biti predmet rasprava i međusobnog optuživanja.

Premijer Zdravko Krivokapić u razgovoru za DW  iznio je uvjerenje da će upravo Crna Gora postati 28. Članica EU-a i to „optimalno“ 2025. godine. Kako Vi vidite mogućnosti Crne Gore u pogledu članstva?

Naravno da bih volio da do kraja ovog mandata u Europskom parlamentu u ljeto 2024. imam priliku ili da glasam za pristupanje Crne Gore Uniji ili barem da budem svjedok okončanja pregovora o pristupanju. Opet pozivam sve građanke i građane Crne Gore da pritiskom na izvršnu i zakonodavnu vlasti potaknu provođenje reformi potrebnih za pristupanje u skoroj budućnosti.

Tonino Picula je političar Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Bio je ministar vanjskih poslova u vladi Ivice Račana, a sada je zastupnik u Europskom parlamentu i posebni izvjestitelj za Crnu Goru.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva