Peticija ratnog zločinca za oslobađanje Đinđićevog ubojice

Akcija prikupljanja potpisa za pomilovanje Zvezdana Jovanovića, osuđenog ubojice srbijanskog premijera Zorana Đinđića, proteklih dana je nastavljena u Novom Sadu. Prethodno je održana u Beogradu i još nekoliko gradova u Srbiji.

Pripadnici Zaklade „Kapetan Dragan“ koju je osnovao Dragan Vasiljković, osuđen u Hrvatskoj za ratne zločine, nesmetano će moći nastaviti što su naumili, jer ni po kojoj osnovi kazneno ne mogu odgovarati. Iako bi po Ustavu bilo osnove da im okupljanje bude zabranjeno, to do danas nije učinjeno.

„Moglo bi se postaviti pitanje jesu li postojali uvjeti za ograničavanje prava okupljanja suglasno članku 54 Ustava koji definira da se sloboda okupljanja može ograničiti ako je to nužno radi zaštite javnog zdravlja, morala, prava drugih ili sigurnosti Republike Srbije", kaže za DW beogradski odvjetnik Mihailo Pavlović.

Dodaje da zbog samog prikupljanja potpisa za oslobađanje Zvezdana Jovanovića „teško da postoji osnova odgovornosti“.

Kada je u kolovozu Zaklada „Kapetan Dragan“ počela ovu akciju, jedini predstavnik vlasti koji je reagirao je zastupnik Srpske napredne stranke Dragan Šormaz. On za DW kaže da je odustao od kaznene prijave – zato što je MUP pripadnicima Vasiljkovićeve organizacije dao dozvolu da postave štandove.

„Ako neće Demokratska stranka (DS) da reagira, neću sigurno ja da krećem u građansku parnicu o svom trošku! Bez obzira, smatram da država ima prostor da to zabrani zbog uznemiravanja javnosti“, kaže Šormaz.

DS je u kolovozu oštro reagirao kada je Zaklada „Kapetan Dragan" dobila poslovne prostorije u Subotici uz objašnjenje Gradske uprave da su za to ispunjeni svi uvjeti. Ipak, iz ove stranke ne odgovaraju na pitanje DW-a što će biti njihovi sljedeći koraci u vezi sa spornom akcijom ove organizacije.

Šutnja najviših pripadnika vlasti

Najviši predstavnici vlasti u Srbiji od kolovozu ni riječju nisu osudili ovu akciju, a Vlada Srbije ne odgovara na pitanje DW-a kakav je njezin stav u vezi s inicijativom Dragana Vasiljkovića.

Glasnogovornik američkog veleposlanstva u Beogradu izjavio je prošlog tjedna da je „teško razumjeti zašto osuđeni ratni zločinac raspolaže javnim prostorom u kojem promovira oslobađanje osuđenika za ubojstvo prvog demokratski izabranog premijera Srbije“.

Dragan Vasiljković prisutan je u javnosti od dana kada se, u ožujku prošle godine, vratio u Srbiju, nakon što je poslije odslužene zatvorske kazne protjeran iz Hrvatske. Sud u toj zemlji utvrdio je da je kriv za mučenje, zlostavljanje i ubojstva zarobljenika u Kninu i Glini 1991. godine. Njegove izjave mnogi mediji u Srbiji prenose od riječi do riječi, bez podsjećanja zašto je više od desetljeća proveo u zatvoru. Čest je gost i opskurnih kanala na Youtubeu, ali i gledanih televizija Happy i Pink.

U kolovozu je izjavio da ne vjeruje da ima neprijatelja u Vladi Srbije, a u nedjelju (17. listopada) rekao je da nema kontakte ni s jednim predstavnikom vlasti u Srbiji osim s ministricom pravosuđa Majom Popović s kojom se navodno nedavno sastao. Nije precizirao o čemu je s njom razgovarao, ali je naglasio: „Moja veza s državom je ona“.

Ponovio je da je Zvezdan Jovanović „ratni heroj“ i da bi to trebalo uzeti kao olakšavajuću okolnost i pustiti ga na slobodu.

Što je za ratnog zločinca „ratni heroj“?

Čim su počeli ratovi u bivšoj Jugoslaviji, Zvezdan Jovanović priključio se dobrovoljcima. Pretpostavlja se da je bio u paravojnoj oružanoj grupi pod zapovjedništvom Franka Simatovića Frenkija. Jovanovićev zapovjednik je, kao bivši pripadnik Službe državne sigurnosti Srbije, s Jovicom Stanišićem pred Mehanizmom u Haagu nepravomoćno osuđen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata.

Njih dvojica osuđeni su i za pomaganje progona, ubojstva, deportacije i prisilnog premještanja Hrvata i Muslimana iz Bosanskog Šamca, koje su 1992. počinili takozvani Frenkijevci. Oni su prvi dužnosnici Srbije koji su pred Haaškim tribunalom proglašeni krivim za zločine u BiH.

Nakon što je, poslije mirovnog sporazuma u Daytonu 1995. godine, formacija Franka Simatovića Frenkija rasformirana, Zvezdan Jovanović priključio se tek formiranoj Jedinici za specijalne operacije, na čijem je čelu bio Milorad Ulemek Legija. S njima je sudjelovao u sukobima na Kosovu, ali nikada nije utvrđeno gdje je bio i što je tijekom rata na Kosovu radio.

Bez osnove za zabranu rada

Iako je na njihovom čelu osuđenik za ratne zločine i mada veličaju ubojicu premijera države, pripadnici organizacije „Kapetan Dragan" ne samo da ne mogu kazneno odgovarati, nego nema osnove ni da im se zabrani djelovanje.

Mihailo Pavlović podsjeća da po članku 55 Ustava Srbije Ustavni sud može zabraniti „samo ono udruženje čije je djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajamčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili vjerske mržnje“.

Pod tim se, kaže, podrazumijeva grubo kršenje ljudskih prava ili ustavnog poretka, kakav je bio slučaj s organizacijom „Obraz" nakon podnesenih kaznenih prijava, napada na pripadnike LGBT-zajednice, pripadnike nevladinog sektora i slično.

U slučaju aktualne peticije dovoljno bi bilo ograničiti pravo na okupljanje, tumači Pavlović. „Zabrana rada te fondacije zbog prikupljanja potpisa za peticiju bi predstavljala prekomjerno ograničavanje prava.“

Da je htjela, država je, dakle, mogla spriječiti ovakvu akciju. Ostaje nejasno je li riječ o nemaru ili o prešutnoj podršci inicijativi. Ako se Vlada Srbije ne izjasni, nagovještaje u vezi s tim javnost će i dalje dobivati na temelju izjava Dragana Vasiljkovića – kada se sljedeći put navodno sastane s ministricom pravosuđa, ili s nekim drugim predstavnikom vlasti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu