Patras europski grad kulture
13. siječnja 2006
Dva građevinska radnika režu kamene ploče, iz zidova vise kablovi. Stara tvornička hala je gradilište. Teško se može zamisliti da će za nekoliko dana ovdje visjeti crteži i objekti iz znanstvenih studija Leonarda da Vincija. Tijekom čitve godine predviđeno je šest tematskih ciklusa kojima se treći po veličini grčki grad želi predstaviti Europi. Održat će se oko 150 priredaba, među ostalim o poeziji i glazbi, religiji i umjetnosti ili djeci i kulturi. Naravno da u Grčkoj ne smiju nedostajati antičke drame.
Alexis Alatsis, umjetnički voditelj festivala s dugogodišnjim iskustvom u Njemačkoj, obećava više od klasičnih priredaba u amfiteatrima. Grčki i strani redatelji u sadašnjost će dovesti Ariadnu, Edipa ili Agamemnona.
«Tradiciju se ne smije gledati kao «svetu kravu». Tradiciji treba pristupiti i preispitati ima li ona danas smisla i može li nešto reći o interesima, strahovima i mislima ljudi u Europi danas. Dakle, ne pristupati joj samo kao muzejskim izlošcima.»
Grci Patras nazivaju svojim «Vratima prema Zapadu». Nekoć su odatle stotine tisuća Grka odlazile u Europu i Ameriku. Danas u Patrasu pristaju gigantski trajekti iz Italije. Prošla su vremena kad je luka gradu jamčila gospodarski napredak. Sjeverozapad Peloponeza je sa 17 posto nezaposlenih znatno iznad grčkog prosjeka.
Uz stube koje vode prema venecijanskoj tvrđavi propadaju kuće iz vremena industrijskog napretka. 200 tisuća stanovnika današnjeg Patrasa pretežito žive od turizma. U blizini su antički Delfi i Olimpija, a u predgrađima su kilometarske šljunčane plaže. Da bi ove godine u Patrasu kultura trebala postati glavnom atrakcijom ne uočava se ni po čemu osim po jednom velikom plakatu u blizni luke. Ispitivanja su pokazala da samo svaki peti Grk zna da je Patras izabran za europski grad kulture. A ni stanovnici Patrasa nisu oduševljeni:
«To me zanima, ali ne mislim da će sve funkcionirati. Ovo je Grčka, svatko zna kako to ovdje ide.»
«Mislim da će to biti uzbudljiva stvar za naš grad i za Europu. Nisam sigurna jesmo li sve pripremili. Ali, mi Grci smo ljudi posljednje minute.»
Patras je poznat po uličnom karnevalu koji se održava svake godine u veljači, što je venecijanska ostavština. Ove godine će povorka biti osobito velika i šarena. Gosti iz Brazila podizat će temperaturu svojim plesom. Jedna druga lokalna kulturna tradicija, satirično kazalište sjena «Karagiosi», međutim, neće biti u programu.
Kostas Makris je majstor kazališta sjena. Već godinama ovaj kazališni amater putuje po Grčkoj i Europi i pokazuje kako Karagiosi na drvenim štakama ispred osvijetljenog platna kritizira vlast. Makrisa ljuti ignorancija lokalnih kulturnih planera, ali u godini kulture vidi i šansu za Patras da dugoročno izađe iz svoje provincijalnosti.
«Moja je vizija da određeni nizovi priredaba u gradu budu nastavljeni i nakon završetka godine grada kulture, i to sveeuropski. Možda u obliku foruma malih festivala. Osim toga moglo bi se Patras učiniti europskih sastajalištem kazališta sjena.»
S više strana čuje se kritika da je 17 milijuna eura premalo za ovakav pothvat i da su pripreme počele prekasno, ali mnogi misle kad se priredbe počnu održavati da će biti kao i s olimpijskim igrama u Ateni prije dvije godine: svi će biti oduševljeni. Tko idućeg ljeta namjerava godišnji odmor provesti na Peloponezu može se veseliti nizu privlačnih priredaba, obećava Alexis Alatsis:
«Dolazi Rostropovič, to je legenda u klasičnoj glazbi. Na ljeto će biti i rok-zvijezda, imena još nisu poznata, to bi trebalo ostati tajna. Veselimo se što su pristali doći u Patras.»