Paravojske i militarizacija u BiH | Politika | DW | 25.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Paravojske i militarizacija u BiH

Nakon pojave paravojnih struktura i naoružavanja policije u Republici Srpskoj (RS), analitičari upozoravaju da bi militarizacija u BiH mogla destabilizirati tu zemlju i regiju.

Nakon postrojavanja članova „Srbske časti", njihovog sudjelovanja u banjalučkom defileu 9. siječnja te slikanja s Miloradom Dodikom i u Skupštini RS-a, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je da sigurnosne agencije raspolažu informacijama o formiranju paravojnih jedinica u ovom entitetu. Uslijedile su i alarmantne snimke o obuci djece iz RS-a u korištenju vatrenog oružja te fotografije na kojima pripadnici paravojnih organizacija poziraju s automatskim oružjem i maskama kakve su nosili članovi kriminalnih skupina i paravojnih formacija na prvim barikadama nakon referenduma za neovisnost BiH. Umjesto demanta, iz RS-a stižu protuoptužbe o postojanju paravojnih formacija u Federaciji BiH, paradžemata, vehabijskih skupina, izviđačkih kampova i klubova za borilačke vještine. Prema riječima ministra Mektića, sigurnosne agencije provjeravaju ove navode.

Nedžad Ahatović

Nedžad Ahatović

Vojni analitičar Nedžad Ahatović kaže da se pod paravojnim formacijama podrazumijevaju dodatne vojne snage koje nisu u sastavu legalnih formacija. „Paravojne jedinice se formiraju za vođenje oružane borbe izvan demokratskog političkog sustava i zakonom utvrđene političke kontrole upotrebe sile. U BiH treba razlikovati paravojne snage od raznih nevladinih udruženja koja svojim članovima žele prenositi određene vojne vještine. Razlika je u postojanju, odnosno nepostojanju vojne hijerarhije i sistema rukovođenja i komandovanja. Takvu vrstu vojne organizacije nećete naći u izviđačima, lovačkim društvima i drugim sličnim udruženjima koja, uvjetno rečeno, mogu svojim članovima pružiti dio vojne obuke. Međutim, primjer jasno ustrojene vojne formacije s odjeljenjima, vodovima i četama te definiranom komandnom strukturom je četnički Ravnogorski pokret. To je simulacija stroge vojne organizacije preko koje se vrši i teorijska i praktična vojna obuka. Radi se o organizaciji koja bi, kada se naoruža, odmah bila spremna za oružanu borbu. Sličan je koncept organizacije Srbske časti gdje je teritorijalna podjela osnova djelovanja", kaže Ahatović.

Paravojske u ratovima devedesetih godina

Naš sugovornik ističe da je cilj formiranja i djelovanja paravojnih struktura „prvenstveno zastrašivanje", a da su metode njihovog djelovanja različite. „Širok je spektar djelovanja paravojnih snaga, od zastrašivanja političkih protivnika na što su ukazivale i prve reakcije opozicije u RS-u, do etničkog čišćenja i fizičke eliminacije nepodobnih nacionalnih, političkih ili rasnih kategorija stanovništva. Paravojno djelovanje posebno je bilo izraženo devedesetih godina u ratovima u BiH, Ruandi i na Kosovu gdje su paravojne jedinice vršile ratne zločine radi zastrašivanja stanovništva, odnosno etničkog čišćenja teritorija. Slično je djelovanje „Duhova", paravojske koju je u Siriji formirao režim Bashara al-Assada, po ugledu na Miloševićeve eskadrone smrti – Šešeljevce, Bele orlove, Škorpione i Srpsku dobrovoljačku gardu, tzv. 'Arkanove tigrove'. U Ruandi je na sličan način djelovala Hutu-milicija pukovnika Bagasore. Kako je koncept djelovanja paravojski isti i svodi se na zastrašivanje, ali i upotrebu sile radi fizičke eliminacije 'nepodobnih', sigurnosne agencije moraju provjeriti sve informacije o formiranju ili postojanju takvih snaga u BiH", ističe Nedžad Ahatović.

Prostorije potomaka veterana Republike Srpske u Banjaluci i amblem njihovog ruskog uzora

Prostorije "potomaka veterana Republike Srpske" u Banjaluci i amblem njihovog ruskog uzora

Nakon navoda o postojanju paravojnih formacija u BiH, tenzije u ovoj zemlji pojačalo je i dodatno naoružavanje policije RS-a koja je, uz dozvolu mjerodavnih institucija, kupila oko 2.500 pušaka. Oružje je, prema obrazloženjima entitetskih dužnosnika, nabavljeno u sklopu modernizacije policijskih snaga, a bit će korišteno i za suzbijanje terorističkih prijetnji. Puške su nabavljene u Srbiji od kragujevačke „Zastave", a bit će isporučene u ožujku 2018. godine. Usprkos negodovanju dijela javnosti u BiH i brojnim kritikama iz regije i svijeta, entitetski predsjednik Milorad Dodik najavljuje nabavke dodatnih količina oružja. Stručnjaci tvrde da je 2.500 „dugih cijevi" dovoljno za naoružavanje dvije brigade.

Jasmin Ahić: „Sigurnosno zanimljive pojave ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati"

Govoreći o upotrebi paravojnih formacija u BiH i sigurnosnim rizicima vezanim za njihovo djelovanje, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić ističe: „Iskristalizirala se slika gdje imamo politički fokus koji govori o strahu, paravojnim formacijama, naoružavanju i slično. A drugi diskurs pokušava razbiti sve te konstantne spinove. Bombardirani smo različitim informacijama i svaka priča koja diže tenzije dobiva maksimalnu pozornost javnosti. Najvažnije je ukazivati na sigurnosno zanimljive pojave koje ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati, te raspravu o tome ostaviti službenim analizama i struci."

Jasmin Ahić

Jasmin Ahić

Profesor Ahić je za Deutsche Welle komentirao i naoružavanje policije u RS-u. „U svakom slučaju može se i treba govoriti o svakom naoružavanju 'dugim cijevima', ali opet uzimajući u obzir relevantne stavove referentnih dužnosnika. Danas već imamo jasnu sliku da je nabavka legalna, a je li legitimna o tome se može raspravljati, jer je obujam nabavke pet puta veći od standarda za ovu oblast te je cilj namjene 'problematičan'. Cilj je borba protiv terorizma, a borba protiv terorizma se ne vodi tim i takvim konceptom i naoružanjem. Da li se radi o militarizaciji policije u RS-u, apsolutno DA. No, opet kažem ne treba precjenjivati, ali ni podcjenjivati ovo sigurnosno pitanje", kaže Ahić. On tvrdi da formiranje paravojski i dodatno naoružavanje, odnosno militarizacija, mogu ugroziti sigurnost u BiH i regiji, ne isključujući pri tome mogućnost ruskog, ali i utjecaja drugih sila na procese u BiH.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic