Olupina broda njemačka, a problem poljski
27. rujna 2018
"Franken" je bio ploveća benzinska crpka, brod koji je njemačku ratnu mornaricu u Baltičkom moru za vrijeme Drugog svjetskog rata snabdijevao gorivom. Tanker je mogao prevesti do 10.000 tona goriva. Osmog travnja 1945. godine su ga Rusi torpedirali i brod je potonuo u blizini poljskog poluotoka Hela nedaleko od Gdanjska. Rezervoari za gorivo su mu bili dijelom puni.
Prema tada važećem ratnom pravu, olupina je poslije rata postala vlasništvo Poljske. U to vrijeme je vađenje broda s morskog dna bilo nerentabilno. „Brod je ležao tamo i nikome nije smetao", kaže Benedykt Hac, znanstvenik s Pomorskog instituta u Gdanjsku. I dodaje da je danas drukčije. Iskusni hidrograf, navigator i kapetan ne sumnja da će jednom doći do katastrofe.
Tempirana bomba
U posljednjem izvješću o stanju tankera piše da je u njemu bilo još 3136 kubičnih metara goriva. "Sve i ako je prilikom potapanja dio te tečnosti izgubljen, još uvijek je puno goriva u olupini", kaže Hac. Prema dosadašnjim saznanjima, ima i rezervoara koji su još uvijek u dobrom stanju i nisu naprsnuli: "Dobar rad njemačkih inženjera", kaže taj stručnjak.
Ali, ni najbolji inženjeri ne mogu staviti izvan snage zakone fizike. Čelik brodskih rezervoara korodira brzinom od jednog milimetra u deset godina. Tijekom sedam desetljeća je tako nestalo sedam od dvanaest milimetara čelika, a dalja korozija će dovesti do slamanja brodskog trupa pod vlastitom težinom i nekontroliranog pucanja konstrukcije te curenja goriva. To bi imalo dramatične posljedice po okoliš. Osim toga, Baltičko more je povezano i sa Sjevernim morem.
Nade u novac iz kriznog fonda EU
Hacov tim je godinama bezuspješno kucao na mnoga vrata. Procjenjuje se da bi vađenje olupine iz mora koštalo između osam i 20 milijuna eura, uključujući troškove osiguranja i uklanjanja borbenih sredstava. Da bi tema postala poznata javnosti, poljska fondacija "Mare" je pokrenula informacijsku kampanju. No, dosad prikupljen novac bio je dovoljan samo za istraživanja olupine izvana te za razvoj metoda i smjernica za uklanjanje opasnih materija.
Zato valja požuriti – što savjetuje i Peter Torkler, šef zaklade Baltfc sa sjedištem u njemačkom Greifswaldu. "S obzirom na to koliko je dinamičan ekonomski razvoj Gdanjskog zaljeva te kako se tamo razvija turizam i koliko toga Poljaci tamo grade, naš savjet je da se na ovo gleda kao na izuzetno važan projekt", kaže Torkler. U veljači ove godine, Nijemci su odlučili uključiti se u projekt, i to su učinili 23. travnja 2018. Oni su u Baltičko more poslali istraživačke brodove IMOR i LITORAL. Ronioci su dosad pod vodom proveli 60 sati, od toga 13 sati na olupini. Počela je nova informacijska kampanja, a poljskoj vladi je upućena peticija u kojoj se traži čišćenje rezervoara "Frankena" – do sada je potpisalo više od 25.000 osoba.
Spašavanje eko-sustava
„Ne želimo nikoga osuditi, već se zalažemo za opće angažiranje na spašavanju ekološkog sustava Gdanjskog zaljeva", kaže Olga Sarna, predsjednica zaklade "Mare". "Potrebno je prekinuti šutnju", opominje Peter Torkler ukazujući na bezuspješne pokušaje Pomorskog instituta u Gdanjsku da zainteresira vlasti za taj problem. U srpnju ove godine, poljski ministar za brodski promet Marek Gróbarczyk formirao je specijalan tim za rješavanje problema s "Frankenom". Aktivisti za zaštitu okoliša se nadaju da će ministarstvo u Bruxellesu isposlovati i novčana sredstva EU-a za taj projekt.
Nitko neće presedan
Njemačke vlasti su u ovom slučaju veoma oprezne. Carolin Zerger iz Saveznog ministarstva za zaštitu okoliša, zaštitu prirode i sigurnost reaktora u Njemačkoj ukazuje na to da se olupina nalazi u poljskim teritorijalnim vodama i preporučuje Poljacima da se obrate grupi stručnjaka "Helcom SUBMERGED" čije sjedište se nalazi u Helsinkiju. Taj stav nije iznenađenje za Petera Torklera: "Nitko ne želi stvoriti presedan. Olupine su ogroman problem, ima ih na tisuće. O tome se u javnosti nerado govori."
Temom "Franken" se bavio i Međunarodni klub Ministarstva vanjskih poslova (ICAA) u kojem su povezane bivši i sadašnji njemački diplomati. Peter Torkler vidi prve uspjehe. "Nakon što smo vidjeli da kampanja u Poljskoj dobro ide, zapitali smo se kakvi forumi i institucije bi se u Njemačkoj mogli baviti tim pitanjem", kaže i dodaje: "To je sigurno veliki projekt, ali ako svi mi koji se bavimo njime budemo surađivali, mogli bismo zajedno s Njemačkom i Poljskom puno postići."