Olaf Scholz u Parizu: Prvi državni posjet od velikog značenja | Politika | DW | 10.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka i Francuska

Olaf Scholz u Parizu: Prvi državni posjet od velikog značenja

Kancelar Olaf Scholz putuje u Pariz. Kako se u Francuskoj gleda na novog kancelara? I zašto je ovaj posjet više od protokolarnog?

Olaf Scholz i Emmanuel Macron

Olaf Scholz i Emmanuel Macron

Kada je voditeljica u televizijskoj raspravi pitala Olafa Scholza kamo će najprije otputovati kao kancelar, odgovorio je kao iz topa: „U Pariz“. Tada se još činilo da je Scholz još prilično daleko od toga da postane kancelar, SPD je loše kotirao u anketama. Sada je Olaf Scholz novi njemački kancelar, i već trećeg dana svog mandata putuje u susjednu Francusku, u posjet najvažnijem partneru Njemačke u Europi.

Olaf Scholz neće prvi put biti u Elizejskoj palači. Tamo ga dobro pamte kao vicekancelara i ministra financija. U suradnji s francuskim kolegom Brunom Le Maireom podržano je stvaranje fonda za obnovu EU-a nakon pandemije. „Za nas Scholz iznad svega znači kontinuitet i predvidivost", kaže Christophe Arend, član vladajuće stranke (LREM).

Konačno odgovor na Macronovu pruženu ruku

„Vjerujem da će Pariz s velikim zadovoljstvom pročitati koalicijski sporazum, posebno dio o europskoj, vanjskoj i sigurnosnoj politici", kaže Ronja Kempin u razgovoru za DW. 

Nova njemačka vlada prije svega želi „strateški autonomnu Europu". Drugim riječima, Europu koja je u stanju zauzeti jednoglasan stav o vanjskoj i sigurnosnoj politici. To je nešto za što se francuski predsjednik Emmanuel Macron odavno zalaže, ali je do sada u Berlinu nailazio na rezerve.

Načelno, koalicijski ugovor je po mnogo čemu zakašnjeli odgovor na Macronovu pruženu ruku Njemačkoj, kaže Paul Maurice iz IFRI-ja. Jer, Francuska je godinama bila prilično razočarana u Njemačku pod vodstvom Angele Merkel. 

Macron i Merkel se ljube

Angela Merkel je imala dobar odnos s Emmanuelom Macronom. Ali, neke njegove predodžbe o budućnosti Europe nije dijelila.

Predsjednik Macron je samo nekoliko mjeseci nakon izbora, u rujnu 2017. u govoru na Sorbonni predstavio ambiciozan plan za budućnost Europe. 

„Europa koju poznajemo je preslaba, prespora, previše neefikasna, ali s obzirom na velike izazove u svijetu, samo Europa nam daje prostor za manevriranje", rekao je Macron. Rješenje: više Europe.

On se nadao da će Njemačka ustati, pridružiti se Francuskoj i oblikovati zajedničku europsku budućnost. Ali odgovora nije bilo. Loše odabran trenutak u Berlinu, teški koalicijski pregovori. I iznad svega oprez u Njemačkoj da se ne napravi preveliki korak prema europskim integracijama.

Što je još drugačije - i bolje

„Po pitanjima europske politike s novom njemačkom Vladom moći će se postići zajednički jezik brže nego ranije“, kaže Ronja Kempin. Jer, s malo riječi, koalicijski ugovor mijenja mantru prethodne vlasti. Na sedam stranica mogu se pročitati djelomice radikalni zahtjevi i investicijski projekti za cijelu Europu. Nezamislivo je da će to podržati europski susjedi, posebno kada se imaju u vidu zemlje poput Poljske ili Mađarske.

Scholz drži u rukama Koalicijski ugovor

Koalicijski ugovor ima i radikalnih zahtjeva koje sigurno neće podržati sve članice EU-a

Zbog toga nova vlada također navodi da će manje čekati na one koji koče: „Ponovo ćemo dati prioritet metodi Zajednice, ali, tamo gdje je to nužno nastavit ćemo napredovati s pojedinačnim državama članicama“, kaže se u sporazumu. 

„Toga nije bilo u političkom DNK prethodne vlade“, kaže Kempin. „Diferencirana integracija“ se čak nije ni razmatrala – uvijek se govorilo da svih 27 zemalja moraju ići u korak. A sada su sasvim moguće manje skupine voljnih. Upravo to je inovacija koju su čekali u Francuskoj.

Na kraju krajeva, koalicijski ugovor također pridaje veliko značenje francusko-njemačkim odnosima. „Francusko-njemačka parlamentarna skupština se spominje na stranici 136.", kaže Christophe Arend. „Ovo je snažan signal da buduća njemačka vlada ovu skupštinu shvaća vrlo ozbiljno, da prepreke možemo nadvladati i kroz druge razine suradnje.

Sporne teme

Naizgled nerješive točke spora ostaju. Na primjer, osjetljivo pitanje nuklearne energije. Nova njemačka koalicija postavila je sebi cilj da do 2030. iz obnovljivih izvora energije proizvodi 80 posto električne energije. Njemačka ostaje pri planovima za postupno ukidanje korištenja nuklearne energije, dok u Francuskoj ljudi misle da se klimatski ciljevi mogu postići samo boljom, modernom nuklearnom energijom.

Usporedba nekih zemalja glede dobivanje električne energije iz atomskih elektrana

Francuska više od 70 posto električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana i pritom namjerava ostati

Pariz također sa sumnjom ili čak strahom gleda na novog ministra financija Christiana Lindnera, zagovornika stroge proračunske discipline. Sa šefom FDP-a na funkciji reforma Europskog pakta za stabilnost u smjeru veće fleksibilnosti javnog zaduživanja -  još je manje realna. I tu Francuska i južnoeuropske zemlje stoje na jednoj strani, dok su na suprotnoj strani Njemačka i takozvana „štedljiva četvorka“ (Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska).

Vremena je malo

Ali to su svađe daleke budućnosti. Jer, prvo Francuska preuzima predsjedanje Vijećem EU-a na šest mjeseci, a u travnju su tamo izbori. A to znači puno posla i - neizvjesnost.

Njemačka i Francuska dakle imaju tri mjeseca da pokrenu velike europske projekte. Ovo je jedan od razloga zašto je putovanje Olafa Scholza u Pariz više od protokolarnog posjeta. Macron i Scholz će morati suglasiti se o nekim stvarima: dakle, time je novi kancelar već počeo raditi.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic