1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ograničenje za Hrvate s mnogim iznimkama

Nenad Kreizer21. siječnja 2013

Njemačka vlada najavila je da će nakon ulaska Hrvatske u EU iskoristiti pravo ograničavanja pristupa svom tržištu rada za hrvatske državljane. No usprkos tomu njemačko tržište rada od 1. srpnja postaje otvorenije.

https://p.dw.com/p/17NkZ
Symbolbild ArbeitsmarktFoto: picture-alliance/dpa

Na redovitoj sjednici njemačkog kabineta prošlog tjedna (16.1.) je donesena jedna mjera koja je u njemačkoj javnosti prošla potpuno nezapaženo, ali je zato u Hrvatskoj podigla popriličnu prašinu. Naime u sklopu prilagodbe njemačkih zakona planiranom ulasku Hrvatske u Europsku uniju početkom srpnja, kabinet je odlučio zadržati ograničeni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Republike Hrvatske. U prvoj fazi na dvije godine. Kako je nakon sjednice kabineta objasnio vladin glasnogovornik Steffen Seibert, prilagodba njemačkih zakona proširenju Europske unije počela je nakon početka ratifikacijskog procesa koji je u Njemačkoj započeo još u kolovozu prošle godine. Bundestag bi pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom trebao izglasati na proljeće, nakon izvješća Europske komisije o napretku Hrvatske. No da u ratifikaciju u Berlinu više nitko ne sumnja, pokazuje činjenica da je Njemačka već počela svoje zakone prilagođavati Europskoj uniji s 28 članica.

Glasnogovornik Njemačke vlade Steffen Seibert
Glasnogovornik Njemačke vlade Steffen SeibertFoto: picture alliance/dpa

Ograničenje ali ne blokada

Iako se promjena zakona odvija pod dirigentskom palicom Ministarstva vanjskih poslova, s obzirom da se najveći dio promjena odnosi na zakone u sektoru rada, regulacija pristupa njemačkom tržištu rada za građane Hrvatske nalazi se u nadležnosti Ministarstva rada i socijalne skrbi. Kako je na upit Deutsche Wellea objasnila Christine Wendt, glasnogovornica ovog ministarstva, pristupni ugovor i polazi od toga da članice Europske unije u prvoj fazi tržište rada reguliraju "na nacionalnoj razini" tj. da pristup vlastitom tržištu rada reguliraju same. No to ne znači automatski da je njemačko tržište rada za hrvatske državljane blokirano.

"Njemačka vlada je donijela odluku po kojoj za hrvatske državljane nakon ulaska u EU vrijedi isto pravilo kao što je to trenutno slučaj s Bugarskom i Rumunjskom. To znači da se na europskoj razini koristi pravo prijelaznog rješenja ograničenog pristupa, ali da se na nacionalnoj razini otvaraju mnoge mogućnosti pristupa tržištu rada", kaže za DW Wendt. To znači da postoje mnoge iznimke od kojih treba prije svega izdvojiti pristup njemačkom tržištu rada akademski obrazovanim građanima Hrvatske koji u Njemačkoj pronađu zaposlenje shodno svojoj naobrazbi.

Od 1. srpnja će mladim građanima Hrvatske biti potpuno otvoren pristup njemačkom obrazovnom sustavu u području stručne izobrazbe. Nakon uspješno okončane izobrazbe moguće je i zaposlenje u Njemačkoj. Ovaj aspekt je zanimljiv jer hrvatskim državljanima omogućava pristup zahtjevnom i u cijeloj Europi priznatom tzv. dualnom sustavu stručnog obrazovanja na koji je Njemačka vrlo ponosna. Tržište rada je otvoreno i specijalistima (bez akademskog stupnja) u pojedinim branšama za koje postoji potreba poslodavaca. Na kraju, pristup njemačkom tržištu rada i dalje je otvoren sezonskim radnicima iz Hrvatske i to do 6 mjeseci godišnje. No to se pravilo primjenjivalo i dosad.

Mnoge prednosti u odnosu na sadašnje stanje

Dakle u usporedbi sa sadašnjim stanjem, njemačko tržište rada, kako poručuju iz Ministarstva rada i socijalne skrbi, će se, usprkos fazi ograničenja, za građane Hrvatske "dodatno otvoriti". "Osjetna ograničenja i dalje ostaju za osobe s nižim kvalifikacijama i bez kvalifikacije. Time se želi onemogućiti pristup onom dijelu tržišta rada koji se nije oporavio usprkos pozitivnom trendu posljednjih godina te je i dalje vrlo osjetljiv na konjunkturne promjene", kaže Christina Wendt. Dakle njemačko tržište rada i dalje ostaje tabu za nekvalificiranu i niže kvalificiranu radnu snagu iz Hrvatske.

Njemačka ima pravo na ukupno 7 godina ograničiti pristup novim članicama Europske unije i to po ključu "2+3+2" godine. Njemačka je to pravilo maksimalno iskoristila sa svim novim članicama koje su u EU ušle u krugu proširenja 2004. te 2007. (Bugarska i Rumunjska). Da li će to učiniti i s Hrvatskom, ovisi o kretanjima na njemačkom tržištu rada. "Dosadašnja praksa ograničenja uz regulaciju ovisno o potrebama tržišta, se pokazala uspješnom. Kompletan proces se odvija u stalnom dijalogu sa čimbenicima na tržištu rada (poslodavcima i sindikatima op.a.) i predstavnicima saveznih pokrajina", kažu iz Ministarstva rada. To vrijedi i za Hrvatsku. "Njemačka vlada će pravovremeno, nešto prije isteka prve faze, dakle 1. srpnja 2015., donijeti odluku o tomu hoće li svoje tržište rada u potpunosti i bez ograničenja otvoriti hrvatskim državljanima ili će se odlučiti za daljnje 3 godine. Presudno za odluku će biti stanje na njemačkom tržištu rada kao i iskustva iz prve, dvogodišnje faze", kaže Christine Wendt iz Ministarstva rada.

Rad pred burzom rada
Među nezaposlenima u Njemačkoj najviše nekvalificiranihFoto: picture-alliance/dpa

Za nekvalificirane blokada do daljnjeg

Njemačko tržište rada se posljednjih godina ionako otvorilo za visokokvalificirane radnike iz cijelog svijeta. Ogromna potreba postoji u mnogim deficitarnim zanimanjima poput inženjera. No njemačko tržište rada je postalo otvorenije i za pripadnike onih sektora za kojima u Njemačkoj postoji velika potražnja za niže kvalificirane radnike. To je prije svega osoblje u medicinskom sektoru tj. u sektoru njege.

No usprkos povoljnim kretanjima na njemačkom tržištu rada i stabilno niskom broju nezaposlenih, Njemačka se očito želi obraniti od nekontroliranog dolaska nove radne snage, pogotovo one s nižim kvalifikacijama.

Ured za zapošljavanje u Zagrebu
Hoće li redovi pred hrvatskim Uredima za zapošljavanje postati kraći?Foto: Ognjen Alujevic

S jedne strane je to razumljivo: posljednjih mjeseci Njemačku su preplavili građani zemalja članica Europske unije najviše pogođenih financijskom i gospodarskom krizom posljednjih godina. Na ulicama njemačkih gradova sve se češće mogu sresti mladi Talijani, Španjolci i Grci koji ne pripadaju novoj generaciji "gastarbajtera" s juga. No za razliku od prvog vala useljenika u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, moderni "gastarbajteri" su uglavnom dobro obrazovani mladi od kojih Njemačka može dugoročno profitirati. Koliki će biti odljev "hrvatskih mozgova" znat će se ubrzo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.