Održivo vinogradarstvo s novim sortama loze | Gospodarstvo | DW | 24.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Vinogradarstvo i klimatske promjene

Održivo vinogradarstvo s novim sortama loze

Nove i gotovo zaboravljene sorte vinove loze trebale bi osigurati urod i pomoći zaštiti okoliša. Njemački vinogradari zbog klimatskih promjena mijenjaju svoje navike. A i EU pravi pritisak.

Phoenix, solaris, orion, sirius, sauvitage. Ne, to nisu novootkriveni kometi, meteoriti ili neka druga svemirska tijela. To su sorte vinove loze koje su otporne na gljivice, a time i prikladnije za održivo vinogradarstvo i bolju zaštitu okoliša. One su sve važnije i zbog klimatskih promjena zbog kojih se vinova loza uzgaja i na njemačkim otocima Föhru ili Syltu u Sjevernom moru.

Za Edgara Klohra je stvar jasna. Sorte otporne na gljivice, nazvane skraćeno „piwi“ (od njemačkog Pilz=gljiva i widerstandsfähig=otporan), su jednostavno robusnije, kaže ovaj vinogradar iz Neustadta an der Weinstrasse na jugozapadu Njemačke. Klohr, čije obiteljsko gospodarstvo se već prije 30 godina okrenulo ekološki prihvatljivijem uzgoju vinove loze, pokazuje u svom vinogradu zrelo grožđe. „Bobice kod Piwi-ja rastu vrlo široko, ne tako stisnute jedne uz druge, što brzo može voditi truljenju.“ Osim toga kožice kod takvoga grožđa su puno deblje, a time i otpornije.

Ima još jedna velika prednost: „Kod zaštitnog prskanja Piwi-ji trebaju samo trećinu do polovicu uobičajene količine.“ Edgar Klohr svoj muscaris, sauvignac i cabernet blanc mora prskati zaštitnim sredstvom samo tri puta. Riesling koji je odmah do ovog vinograda mora biti prskan barem dvostruko više puta. Sve to štedi vrijeme, novac, energiju, a time i izlučivanje ugljičnog dioksida.

Vinogradar Edgar Klohr

Vinogradar Edgar Klohr

„Ja štedim oko 20 posto ukupne kalkulacije u usporedbi s uobičajenim sortama“, kaže ovaj vinogradar. Naravno, on i dalje uzgaja „svoju“ sortu, riesling. „Ali, mogu si zamisliti da ubuduće 40 posto uzgajam piwi-je."

Trenutno samo oko tri posto njemačke proizvodnje vina otpada na sorte otporne na gljivice, koje su se počele uzgajati još 1960-ih godina. U Njemačkoj je dosad dopušten uzgoj više od 30 sorti otpornih na gljivice, a stalno se pojavljuju nove. One nastaju kao klasična križanja u vinogradima, ali na novim križanjima rade i visokoškolski instituti.

Profesor Ulrich Fischer s instituta DLR u Neustadtu an der Weinstrasse vidi u piwi-jima mogućnost da se njemački vinogradari suoče s klimatskim promjenama.

Vinovu lozu se puno prska

Uz veću biodiverzifikaciju, više terasastih vinograda, ekološke i tehničke mjere u vinogradima i podrumima piwi-ji su „prava šansa“, kaže ovaj stručnjak. „Prskati do 16 puta, to jednostavno više ne ide.“

Grpžđe sorte cabernet blanc

Bobice kod sorte cabernet blanc nisu tako zbijene pa su otpornije na truljenje

Fischer govori o jednoj analizi Europskog ureda za statistiku Eurostata. Po njoj se najviše zaštitnih sredstava po hektaru troši u vinogradarstvu, više nego i na jednu drugu poljoprivrednu kulturu koja se uzgaja u Europskoj uniji.

EU želi djelovati protiv toga i zahtijeva manje kemijskih sredstava u poljoprivredi, a više organskog uzgoja. To bi europsku poljoprivredu trebalo do 2030. učiniti otpornijom na krize, a proizvodnju hrane održivijom.

Vinski lobi protiv EU-a

Ali, brojni njemački vinogradari su protiv koncepta Europske unije. To je potpuno nerealno, tvrdi Njemački savez vinogradara. Za brojne vinograde bi to „faktično značilo nepovratnu obustavu“, kažu oni tvrdeći da bi „proizvodnja vina uz rijeku Mosel pala za oko 90 posto“.

Zgraža se i Savez ekoloških vinogradara (Ecovin). „Mi smo za manje opasnih pesticida u poljoprivredi, ali protiv vidljivih krivih smjernica toga prijedloga", kaže predsjednik Ecovina Andreas Hattemer.

Ali jasno je da se pretežito konzervativni njemački vinogradari moraju nanovo orijentirati i pokrenuti. Piwi-ji su samo jedna strategija koja obećava uspjeh, a koju polako otkrivaju i najveći proizvođači. Tako je nedavno objavljeno da najveći njemački proizvođač pjenušavog vina Rotkäppchen-Mumm namjerava uzgajati piwi-sorte na oko 100 hektara.

„Mi nade polažemo u tradiciju i želimo se vratiti klasičnom“, kaže samouvjereno mlada vinogradarka Gina Gehring iz Niersteina na Rajni. Klasična i tradicionalna je za obitelj Gehring sorta vinove loze žuti orleans. „On je uzgajan već prije 200 godina na našem brdskom vinogradu Roter Hang. Ali, tada on često nije sazrijevao zbog hladnije klime“, kaže Gehrling. Od 2013. Gehrlingovi opet prodaju žuti orleans. Ta gotovo zaboravljena sorta je prikladna s obzirom na klimatske promjene, a već je osvojila i jednu nagradu.

Mlada žena s čašom vina u vinogradu

Mlada vinogradarka Gina Gehring vraća se tradiciji

I u zadruzi Bergsträsser Winzer u hessenskom Heppenheimu prepoznali su znakove vremena. Na piwi-je kod njih otpada više od pet posto ukupne proizvodnje. I tu postoji jedna stara sorta prikladna za budućnost: crveni riesling. Ta sorta je uzgajana još u srednjem vijeku, a onda ju je gotovo potpuno potisnuo riesling.

Crvenog rieslinga rjeđe napadaju štetočine i kasnije sazrijeva nego riesling. Kašnjenje često znači spas od truljenja, objašnjava Reinhard Antes koji je dugo vodio ovu zadrugu. Zadruga je ponosna na svoju sortu koja je po okusu slična običnom rieslingu, a sad doživljava pravu renesansu, oduševljeno kaže Antes.

Piwi-ji – međunarodni trend

Gotovo sve zemlje u kojima se tradicionalno uzgaja vinova loza eksperimentiraju s piwi-jima, a i one zemlje koje se tek u novije vrijeme okreću uzgoju vinove loze, kao Norveška, Švedska, Nizozemska ili Kina. Njemačka u istraživanju piwi-ja igra važnu ulogu.

Na brežuljku Am roten Hang posađena je loza sorte žuti orleans

Na brežuljku Am roten Hang kod Niersteina posađena je loza sorte žuti orleans

Ali, njemačkim vinarima se ne sviđa naziv piwi. On, istina, podsjeća na slasni i zdravi kivi, ali s obzirom da je kratica nastala od pojmova Pilz i widerstandsfähig (gljiva i otporan), razgovori sa zainteresiranim uzgajivačima često odu u smjeru koji prodavači žele izbjeći.

„U razgovorima se brzo skrene na temu prskanja sredstvima za zaštitu bilja", kaže vinograda Edgar Klohr. A nitko ne želi da ga se podsjeća da vino u boci dolazi od grožđa koje je više puta prskano kemijskim sredstvima.

Klohr zato radije govori o „robusnim sortama". A one mogu biti put prema boljoj održivosti u vinogradarstvu.

Istraživanja za ovaj prilog pomogao je Njemački vinski institut (Deutscher Weininstitut, DWI).

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic