Odlično nam ide – i bez WTO-a? | Gospodarstvo | DW | 16.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Odlično nam ide – i bez WTO-a?

Netom je završena ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije, a da gotovo ništa nije dogovoreno. Istovremeno, svjetskom gospodarstvu ide odlično. Znači li to da nam WTO – uopće ne treba?

Argentinien WTO Konferenz in Buenos Aires

Glavni tajnik WTO Roberto Azevedo na ministarskoj konferenciji u Buenos Airesu

„Po prvi puta unazad više godina gotovo sva važna gospodarstva svijeta bilježe rast", konstatira u svom sažetku Institut za svjetsko gospodarstvo iz Kiela. Ove godine se očekuje globalan gospodarski rast od 3,7, slijedeće godine bi on mogao biti 3,8%. Raste i svjetska razmjena, tako da bi i ona 2018. mogla opet narasti za oko 4%.

Upravo je to područje za koje se smatra nadležnom Svjetska trgovinska organizacija. Ali dok razmjena raste, na 11. ministarskoj konferenciji WTO-a se mogla vidjeti posve drugačija slika: jedva da je oko ičeg važnog postignuta sloga i ministri su se razišli bez značajnijih rezultata.

Rolf Langhammer, bivši potpredsjednik Instituta iz Kiela ne prihvaća konstataciju da bi bez WTO-a bilo bolje, nego da je potrebna još veća liberalizacija tržišta, osobito u sektorima poljoprivrede i uslužnih djelatnosti. Ali mu je jasno da se na sastancima Svjetske trgovinske organizacije trenutno baš ništa ne može očekivati i taj razlog ima i svoje ime i prezime: Donald Trump. „Za njega su multilateralni sporazumi čisti otrov. Potpuno ih odbija jer misli da time SAD dolaze u lošiji položaj", kaže Langhammer.

Hamburg Container auf der «Barzan» von Hapag Lloyd

Trguje se više nego ikad - makar se u WTO gotovo ništa ne mogu dogovoriti. Ipak, stručnjaci misle da bi se to brzo promijenilo ako SAD doista odustanu od načela Svjetske trgovinske organizacije.

Maćehinski odnos Washingtona

Osobito mu je WTO očito trn u oku. Još na sastanku na vrhu zemalja G-20 u Hamburgu je zaslugom Trumpa iz završnog dokumenta nestala rečenica kako je „WTO noseći stup slobodne trgovine." SAD su zapravo kumovi ove organizacije koja je i nastala iz nekadašnjeg sporazuma GATT, ali se njen odnos potpuno promijenio. Čak i formalno: Washington ne samo da ne želi nominirati svoja vlastita predstavnika u toj organizaciji, nego blokira i postavljanje novih ljudi na slobodna mjesta u Trgovinskom sudu WTO-a.

Drugim riječima: WTO ignorira upravo jedna od njenih najvažnijih članica i zato ne čudi da je praktično nesposobna za bilo kakve veće odluke. A to se vidjelo i na ovoj konferenciji u Buenos Airesu gdje nije postignuta sloga niti o subvencijama ilegalnom ribarenju, niti u razgovorima o pravilima koja bi vrijedila u elektronskoj trgovini.

No nije samo Donald Trump kriv za ovaj sumrak koji vlada u WTO: još 2001. su počeli takozvani pregovori iz Dohe (glavni grad Katara) o novom stupnju liberalizacije trgovine, natezalo se godinama bez ikakvog ili tek sa minimalnim napretkom da bi punih četrnaest godina kasnije, 2015. konačno proglašeno da su pregovori iz Dohe – propali.

USA Seattle - Proteste vor dem WTO mit Schildkrötenkostüm

WTO je već postao sinonimom za sve loše strane globalizacije. To je zapravo i bez Trumpa već paraliziralo njegov rad.

Tek mjesto za sitne svađe

Langhammer smatra kako WTO već godinama trpi od „sve veće nejasnoće o ciljevima" te organizacije. Ona se „duhom vremena" našla u tjesnacu između težnje još većoj liberalizaciji sa jedne strane i sve većem protivljenju građana zbog očuvanja okoliša, ali i socijalnih standarda u pojedinim nacionalnim državama. Utoliko je i WTO spao na puko savjetovalište u tehničkim pitanjima međunarodne razmjene.

Ili pak kao instanca za pravno cjepidlačenje: tako WTO mora odlučiti, da li je Kina tržišno gospodarstvo nakon što je 15 godina članica i što bi onda automatski trebala postati. Ali i EU – a tu se onda ipak slaže i Washington, tvrdi da Kina to nije. To nije samo ideološko pitanje, nego i pitanje sankcija zbog dampinga: Kina tvrdi kako državno čelništvo ostavlja tamošnjim koncernima punu slobodu, Zapad tvrdi kako je mnoštvo tih koncerna još uvijek dobrim djelom u državnom vlasništvu i kako tu ne može biti riječi o slobodnom gospodarstvu. Tako je i na ovoj konferenciji ipak donesen zaključak skupine zemalja, prije svega SAD, EU i Japana kao se „osuđuje" nepoštena borba  na tržištu, prije svega davanjem potpore državnim koncernima i prisilnim transferom tehnologije. Doduše, u dokumentu se nigdje ne spominje na koga se tu misli, ali to nije niti potrebno: naravno, na Kinu.

Symbolbild China Mitgliedsstaat der WTO

Organizacija je spala na tehnički servis - i mjesto gunđanja protiv državnih subvencija u Kini zbog kojih i uspjeva tako jeftino nuditi svoje proizvode. Iznimno, tu su složni i SAD i EU.

Stizale bi drugačije vijesti

Doduše, odnos Trumpa prema Kini nije baš tako jednostavan. Sa jedne strane, niti Trump ne može zaboraviti činjenicu kako je Kina najveći vjerovnik Američkog astronomskog duga. Ali isto tako neumorno optužuje Kinu da je i do tog duga došla nepoštenim metodama kojima želi stati na kraj visokim carinama i zaštitom američkog tržišta. Štoviše, ako te carine nisu po volji WTO-u, onda će Sjedinjene Države čak potpuno napustiti tu organizaciju.

Ništa od toga se još nije dogodilo, ali ako se tome pribroji i Trumpova želja da bitno promjeni odrednice NAFTA-e (Sporazum o slobodnoj trgovini Sjeverne Amerike), ekonomski stručnjaci minhenskog  Ifo Instituta proriču brzi kraj trenutnom gospodarskom rastu. Koliko bi on pogodio same SAD, a koliko zemlje koje tijesno surađuju sa tamošnjim gospodarstvom, to se može samo nagađati. Ali su sigurni: onda više ne bi bilo dobrih vijesti usprkos neuspjehu na sastancima WTO-a.

 

Preporuka uredništva