Odlazak hrvatske predsjednice u Ahmiće važan i za Hrvatsku i za BiH | Politika | DW | 19.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Odlazak hrvatske predsjednice u Ahmiće važan i za Hrvatsku i za BiH

Posjet Kolinde Grabar Kitarović izazvao je veliku pozornost u BiH, ali i u Hrvatskoj. Hrvatski komentatori njezin odlazak u Ahmiće pozdravljaju i ocjenjuju "velikim korakom" za političarku s desnice.

Posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Bosni i Hercegovini uglavnom je protekao u saniranju problema i napetosti što ih je u odnosima dviju susjednih država velikim dijelom sama izazvala. Upravo njezine izjave o tisućama ISIL-ovaca koji iz BiH prijete Hrvatskoj i regiji izazvale su pravu buru u Sarajevu, a nije dobro primljena ni njezina reakcija na nedavnu hašku presudu za Herceg-Bosnu i samoubojstvo Slobodana Praljka. Nezadovoljstvo u Sarajevu kulminiralo je tijekom njezinog prošlotjednog posjeta turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, kada je zbog razgovora u Ankari o novom izbornom zakonu u BiH od strane jednog dijela bosansko-hercegovačkih političara i medija optužena za miješanje u unutarnje stvari susjedne države. Kolinda Grabar Kitarović sve je to u Sarajevu izričito zanijekala uvjeravajući domaćine kako BiH u Hrvatskoj ima istinskog prijatelja. Hrvatska, rekla je predsjednica, iskreno podržava BiH na putu u EU zauzimajući se za ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata u BiH. "Hrvatski narod želi mir i ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima, a Hrvati nisu i neće biti nacionalna manjina", poručila je hrvatska predsjednica.

Samo vijenac, bez isprike

Iako je u Bosnu i Hercegovinu stigla dan kasnije nego što je to bilo predviđeno, navodno zbog sigurnosnih razloga, a iz BiH otišla dan ranije, hrvatska je predsjednica ipak nenajavljeno posjetila Ahmiće u srednjoj Bosni, mjesto najvećeg pojedinačnog pokolja u hrvatsko-muslimanskom sukobu u BiH. Bio je to simbolični vrhunac njezinog posjeta BiH, iako je u Ahmićima boravila diskretno, bez pratnje medija. "Na takva mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini", objasnila je predsjednica, koja se u Ahmićima poklonila i položila vijenac bošnjačkim žrtvama, bez isprike. Samo u jednom danu, 16. travnja 1993., u Ahmićima je ubijeno 116 bošnjačkih civila, od čega 32 žene i 11 djece. Predsjednica je potom otišla i u Križančevo Selo, u kojem su postrojbe Armije BiH nekoliko mjeseci nakon pokolja u Ahmićima likvidirale 44 hrvatska civila i ratna zarobljenika.

Posjet hrvatske predsjednice BiH izazvao je veliku pozornost bosansko-hercegovačke javnosti, ali je budno praćen i u Hrvatskoj. Jedan od vodećih hrvatskih komentatora Tomislav Klauški u svom komentaru na portalu 24 sata nazvao je odlazak predsjednice u Ahmiće "možda najvažnijim potezom u njezinom dosadašnjem mandatu". U izjavi za DW Klauški objašnjava da je predsjednica Grabar Kitarović otišla u službeni posjet BiH praćena kontroverzama i napetostima u odnosima s vlastima te zemlje. Odnosi su, po njegovim riječima, bili napeti "ne samo zbog miješanja u izborni zakon BiH, već i zbog reakcija na hašku presudu Slobodanu Praljku, a posredno i Franji Tuđmanu, kao i zbog tvrdnje o deset tisuća mudžahedina na granici s Hrvatskom".

Grabar Kitarović u Sarajevu

Kolinda Grabar Kitarović se u Sarajevu trudila zakopati ratne sjekire

Izostala državnička poruka

"Stoga je bilo evidentno da se tijekom cijelog posjeta Sarajevu predsjednica trudila zakopati ratne sjekire, ostaviti dobar dojam, popraviti odnose, poslati poruku da su njezine izjave izvađene iz konteksta i poručiti da je Hrvatska odani saveznik BiH", analizira Klauški, koji u istom kontekstu gleda i na njezin odlazak u Ahmiće, mjesto ratnog zločina hrvatskih snaga nad muslimanskim stanovništvom. "Bio je to možda mali korak za Hrvatsku, s obzirom na to da je Ivo Josipović kao predsjednik već posjetio Ahmiće i ispričao se zbog hrvatskog zločina, ali je bio veliki korak - pa makar polovičan - za Kolindu Grabar Kitarović kao uzdanicu nacionalističke desnice i sljedbenicu politike Franje Tuđmana, osobe posthumno osuđene za podjelu BiH", ocjenjuje ovaj komentator.

Josipović u Ahmićima 2010.

Josipović u Ahmićima 2010.

Precizira da je njezin korak bio polovičan zbog toga što je Kitarović, po jasenovačkom modelu, u Ahmiće otišla bez medija, gotovo inkognito, izvan službenog protokola i bez ikakvih popratnih izjava. "Kao da je obavila formalnost. Izostala je državnička poruka i javna osuda hrvatskih zločina, koja je naročito bitna ako bi došla od osobe koja je osporila hašku presudu Praljku i Tuđmanu za udruženi zločinački pothvat", smatra Klauški. Naš sugovornik ipak ocjenjuje kako je za predsjednicu - političarku s desne strane političkog spektra - odlazak u Ahmiće "velika stvar". "Ona je otišla je u Ahmiće, ali tako da se njezin posjet što manje primijeti. Ona je ipak u kampanji i mora voditi računa o tome kako će reagirati njezino biračko tijelo, u Hrvatskoj i u BiH. Ali svojim odlaskom razoružala je kritičare u BiH i zaokružila svoj posjet pozitivnim pomakom u odnosima sa susjednom državom", zaključuje Klauški.

Smirivanje tenzija

Snježana Pavić

Snježana Pavić

I Snježana Pavić, komentatorica Jutarnjeg lista i odlična poznavateljica prilika u susjednoj BiH, naglašava kako je do posjeta hrvatske predsjednice BiH došlo u posebno osjetljivom trenutku u odnosima dviju država. "U njezinom slučaju, nakon svega što se proteklih mjeseci događalo, bila je potrebna i hrabrost za takav posjet, osobito nakon njezinog posjeta Ankari. Taj se posjet zbog nespretno poslane poruke iz njezinog ureda, u kojoj je stajalo da će hrvatska predsjednica s turskim predsjednikom razgovarati o izbornom zakonu u BiH, pretvorio u diplomatski skandal", ocjenjuje Snježana Pavić.

Hrvatska predsjednica u posjetu Erdoganu

Hrvatska predsjednica u posjetu Erdoganu

Naša sugovornica napominje da hrvatska predsjednica nema velike izvršne ovlasti, ali zato ima "potencijalno veliki simbolički utjecaj". Upravo zato smatra da je važno da predsjednica, koristeći svoj simbolički značaj, obilazi mjesta stradanja, poput Ahmića i Križančeva Sela, pridonoseći smirivanju tenzija između država i naroda.

Odlazak predsjednice države u Ahmiće, po njezinom mišljenju, jako je važan, kako za Hrvatsku, tako i za BiH, ali i za "odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH". Važno je, kako kaže, da se u ovom slučaju Hrvatska "pokaže kao zrela nacija koja je u stanju priznati da je u njezino ime počinjen zločin i da joj je zbog toga žao i da to osuđuje". "Samo s te točke moguće je graditi normalne odnose i normalan život sa susjedima. Tek tada moguće je zahtijevati da se osude zločini koje je počinila druga strana i tek tada je moguća borba za prava pripadnika vlastitog naroda u drugoj državi. Jer što god mislili o politici tamošnjeg HDZ-a, činjenica je da Hrvata u BiH ima najmanje, kao što je i činjenica da se njihova politička prava grubo krše", upozorava novinarka Snježana Pavić.