Od kolijevke do...mature!

Čisto formalno, svi nakon rođenja imaju još iste šanse. Najkasnije od treće godine u vrtiću iskusit će prve znakove ozbiljnosti života. 74 posto djece na zapadu i 90 posto djece na istoku Njemačke ide bilo u državne ili privatne predškolske ustanove. Dječji se vrtići reklamiraju najrazličitijim konceptima. Jedni nude strane jezike, drugi težište daju na umjetnost, a sljedeći jamče povezanost s prirodom i ekološku hranu.

Rana orijentacija u školi

Čim navrše pet ili šest godina djeci se otvaraju vrata osnovne škole. Nakon četiri ili šest godina, već prema saveznoj pokrajini, postavlja se pitanje: koju srednju školu odabrati? Završna svjedodžba srednje škole (Hauptschule) može se dobiti već nakon 9. razreda. No daljnji put te mladeži je težak. Gotovo svaki treći s takvom diplomom ostaje bez mjesta za radno osposobljavanje. Zbog toga većina roditelja pokušava svoju djecu pripremiti za „realku“ (Realschule) ili čak gimnaziju. Pa ipak: trećina njemačkih učenika stigne do mature – najvišeg srednjoškolskog stupnja.

Šport, prijatelji i internet

Ali put do toga je dug i potrebno je nešto za promjenu. Športska društva, sati glazbe ili neki društveni angažman – već i brojni osnovnoškolci u Njemačkoj imaju dupkom puni terminski kalendar. 84 posto djece od 11 do 17 godina navelo je u jednoj studiji Instituta Roberta Kocha da su preko tjedna aktivni u športu. Inače, „družiti se s prijateljima“ na samom je vrhu popisa najomiljenijih oblika korištenja slobodnoga vremena. To se ne događa samo na ulici, već snažno i preko interneta – online je ionako gotovo svatko.

Osobno umjesto politike

Politika, uzgred rečeno, uopće nije popularna: prema 15. Shellovom istraživanju mladih, tek se trećina zanima za političke teme. U osamdesetim godinama prošloga stoljeća bilo ih je čak i dvostruko više nego danas. Tada je Njemačka bila još podijeljena, postojao je NATO i Varšavski pakt, stranke su se jasnije razlikovale jedne od drugih, postojalo je više mjesta za trenja. Današnja njemačka mladež vraća se tradicionalnim vrijednostima: u modi su marljivost, ambicioznost, red i sigurnost, navodi se u Shellovoj studiji. Obitelj, prijateljstvo i partner daju im stabilnost. A svijet im je otvoren kao nikada: godina školovanja provedena u SAD-u ili pak u Francuskoj? No, kako su se granice pomaknule na gore, i one prema dolje su otvorenije no ikada. Udarni naslovi o „opijanju do oduzetosti“ i nasilju u školama zasjenjuju pogled na djetinjstvo i mladost u Njemačkoj.

Od toga su Stefan Döge i Beatrice Dittes sigurno sasvim udaljeni: to dvoje lajpciških učenika, naime, otkrili su kuhalo na drveni plin za korištenje u zemljama u razvoju. Time bi kuhanje kod otvorene vatre, opasno za zdravlje, postalo suvišno. U sklopu akcije „Jugend Forscht“ za to su dobili nagradu Saveznoga ministarstva za zaštitu okoliša.